Da li ljekar treba da pomogne pacijentu da umre, ako ovaj to želi?
U Njemačkoj je takva aktivna pomoć zabranjena, a Evropski sud za ljudska prava odlučuje da li je ta zabrana povreda ljudskog prava.
Hamburški advokat Oliver Tolmajn sve više se bavi slučajevima koji se odnose na pomoć pri umiranju, piše Dojče vele.
Kaže da je samo aktivna pomoć pri umiranju kažnjiva – i jasno definisana. Takva pomoć je kada pacijent traži od druge osobe da joj pomogne da sebi oduzme život, na primjer pomoću smrtonosne injekcije.
Ali, kako će pacijent da zna u kakvoj će situaciji kasnije biti?
Česta formulacije je: „Ako nisam u stanju da komuniciram, i to potvrde dva ljekara, više ne želim vještački da budem održavan u životu“, prenosi Tolmajn.
Ali, kako će pacijent da zna u kakvoj će situaciji kasnije biti?
“Takođe, potpuno je nejasno šta se podrazumijeva pod vještačkim održavanjem u životu“, kaže Tolmajn i predlaže precizniju formulaciju:
„Ako u slučaju šloga doživim teško oštećenje mozga, budem prikovan za krevet i nesposoban da komuniciram, ne želim da me hrane vještačkim putem, ako se procjenjuje da to stanje traje duže od šest mjeseci.“
Pomoć ljekara
Postoje i oblici pomoći pri umiranju koji su u Njemačkoj dozvoljeni. Ako osoba na samrti sama uzima smrtonosne medikamente, koje joj je neko drugi dao na raspolaganje. Ali u tom slučaju ljekar može biti kažnjen jer je najvjerovatnije prekršio zakon o korišćenju ljekova.
Ili kada pacijent dobija od ljekara medikamente za ublažavanje bolova iako ljekar zna da bi ljekovi mogli da dovedu do brže smrti, jer se analgeticima usporava disanje i u određenim slučajevim dolazi do prestanka disanja.
Kako piše Dojče vele, mnogi ljekari vjeruju da je sasvim dovoljna takva posredna pomoć, u skladu sa aktuelnom regulativnom.
Holandija prva, Švajcarska najotvorenija
Aktivna pomoć pri umiranju je u EU, izuzev u zemljama Beneluksa, zabranjena.
Kao prva zemlja u svijetu Holandija je još 2002. godine dozvolila pod određenim uslovima da ljekari pomognu pacijentima da sebi oduzmu život.
Jedna studija Univerzitetske klinike u Roterdamu i Amsterdamu je pokazala da legalizacija nije dovela do povećanja slučajeva pomoći pri umiranju.
Švajcarska je izabrala drugi put. Tamo čak ljekar može da nabavi pacijentu smrtonosne medikamente.
Galerija
Bonus video:
