Suđenje koje će otkriti kako je opljačkana Rusija

Deripaska je za svjedoke pozvao desetine top-menadžera, ruskih i stranih činovnika, pa i poznatog filmskog režisera Nikitu Mihalkova. Na strani Černog će nastupiti ruski, ali i strani preduzetnici
0 komentar(a)
Deripaska, Černoj, Foto: Reuters
Deripaska, Černoj, Foto: Reuters
Ažurirano: 16.07.2012. 17:42h

U Londonu se nastavlja niz velikih suđenja ruskih oligarha koji potanko pričaju kako su devedesetih privatizovali rusko državno bogatstvo. Poslije naftaša Abramoviča i Berezovskog na sudu u Londonu su se našli milijarderi Oleg Deripaska, "kralj aluminijuma" i Mihail Černoj, sada u Izraelu, koji traži 20 odsto od , kako tvrdi, "zajedničkog biznisa" - 2,6 milijardi dolara.

Deripaska je vlasnik kompanije "Ruski aluminijum", skraćeno "Rusal", i 14. je na rang-listi najbogatijih ljudi Rusije, sa 8,8 milijardi dolara bogatstva.

U ponedjeljak 9. jula 2012 popodne sudija Endrju Smit otvorio je proces u kojem počinje raspravu o poslovima oko aluminijuma za koje je ruski ministar policije Anatolij Kulikov 1997. u Dumi kazao da su "pod kontrolom lidera kriminalnih grupa". Spomenuta su imena braće Černoj. Braći Černoj tada je bio potreban Deripaska, jer su oni bili na sigurnom u Izraelu, gdje su se preselili 1994.

Zarada ili reket?

Mihail Černoj ne smije da napusti Izrael, jer je za njime raspisano nekoliko potjernica, pa odgovara na pitanja suda preko video-linka.

Mihail Černoj ne smije da napusti Izrael, jer je za njime raspisano nekoliko potjernica, pa odgovara na pitanja suda preko video-linka. Černoj tvrdi da mu je 2000. Deripaska obećao 20 odsto akcija kompanije "Rusal", ali do sada nije ispunio svoje obećanje. Sada bi taj paket akcija imao vrijednost od oko 1,6 milijardi funti sterlinga.

Deripaska i Černoj su se prvi puta sreli 1993, a Deripaska stalno ponavlja da Černoj nikada nije bio njegov partner u biznisu. Černoj je pokušao da preda tužbu u Britaniji još 2006, ali je tek 2008. Visoki sud u Londonu tužbu prihvatio.

Temperaturu pred suđenje podigao je britanski "Tajms", koji je objavio dokument iz njemačkog suda, gdje se vodi proces protiv Deripaske. Uzbečki biznismen Džalol Hajdarov Hajdar rekao je da je Deripaska povezan sa jednom od najmoćnijih ruskih mafija nastalih poslije raspada SSSR-a, "Ismailovskaja", koja je ime dobila po jednom dijelu Moskve.

"Mnogim ljudima iz mog okruženja Olegovo ponašanje se nije sviđalo. Govorili su da je spreman da preko leševa dođe do cilja. I ja sam se prevario u njemu. Kad sam odlazio iz Rusije (u Izrael), ostavio sam kompaniju mlađim partnerima Deripaski i Iskanderu Mahmudovu. Deripaska se pokazao kao odličan organizator i menadžer, ali je kao čovjek izdajica", ispričao je 2007. Černoj jednom izraelskom listu.

Mnogi neće moći da svjedoče na sudu

Na suđenju u Londonu spominjaće se imena mnogih. Zaštitnik Mihaila Černog Otari Kvantrišvili, nadimak Otarik, ubijen je u Moskvi 1994. Te godine je ubijen i Sergej Timofejev Silvester. Anton Malevski, poznatiji kao Anton Ismailovski, poginuo je 2000. skačući s padobranom u Južnoafričkoj Republici. Dio bogatstva je ostao njegovoj ženi Žani. Vjačeslav Ivankov Japončik ubijen je 2009.

Černoj će pokušati da ubijedi sud da je Deripaska bio sirotinja kad se sa njim upoznao. On je upoznao Deripasku sa biznismenima Antonom Malevskim i Sergejom Popovom, koji su bili povezani sa ismailovskom i podoljskom mafijom, pa im je morao plaćati reket. Ali Černoj priča da su Deripaska, Malevski i Popov ubrzo postali prijatelji.

Na suđenju će Černoj pokazati video-materijal sa zajedničkih slavlja. Advokat Černog Mark Houard pokušaće da dokaže da je Deripaska imao zajedničke investicije sa biznismenima koje sada naziva reketašima.

Deripaska se brani govoreći da su Popov i Malevski imali u nekim zajedničkim kompanijama po 10 odsto akcija, što im je bila plata za reket tj. za zaštitu od drugih bandita.

Akcionari jedne takve firme, među kojima su bili Deripaska i Černoj, sastali su se u aprilu 1999. u Parizu. Kasnije su se Deripaska i Černoj sreli 10. marta 2001 u Londonu. Tada su potpisana dva dokumenta na osnovu kojih je Černoj trebalo da dobije 250 miliona za dio jedne od kompanija, a Deripaska tvrdi da je to takođe bio reket.

Bez obzira na to kako će završiti suđenje Černoja i Deripaske, već sada se može reći da će svjetska javnost definitivno saznati ko su ljudi koji su opljačkali Rusiju i stečeni kapital prebacivali na Zapad kupujući dvorce i druge nekretnine kao i najskuplje jahte i avione. Zato je zaista apsurdno kad na Zapadu brane takve likove kad Putin pokušava da uvede red i poštovanje zakona u ruskoj privredi i van nje.

Trojka iz devedesetih

Trojica braće Čorni - Lav, Mihail i David - pojavili su se u ruskim medijima devedesetih. Policija tvrdi da im je pravo prezime Černoj. Mihail je još u vrijeme SSSR-a 1975. uz pokroviteljstvo bivših sportista, počeo da uvozi sportsku opremu u Uzbekistan.

Veza sa KGB-om mu je među prvima u Taškentu omogućila da, sa bratom Lavom, otvori "kooperativu", kako su se zvale privatne firme u vrijeme Gorbačovljeve "perestrojke". Kad su mu ubili pokrovitelja bivšeg poznatog boksera 1987, Mihail se seli u Moskvu, gdje ga je štitio Otarik Kvantrišvili, bivši rvač, Gruzin sa popriličnim zatvorskim stažom.

Bonus video: