Lihtenštajn ne želi "potpunu" demokratiju

Velikom većinom glasova građani Lihtenštajna odbacili predlog da se vladaru te zemlje ukine pravo da stavi veto na svaku oduku parlamenta. Između ostalog, monarh imenuje sudije, a ima pravo i da raspusti vladu bez obrazloženja
1 komentar(a)
Zgrada Vlade i parlament Lihtenštajna, Foto: Wikipedia
Zgrada Vlade i parlament Lihtenštajna, Foto: Wikipedia
Ažurirano: 01.07.2012. 19:30h

Građani Lihtenštajna na referendumu su velikom većinom odbacili predlog da se monarhu ukine pravo da stavi veto na svaku odluku parlamenta i na taj način je pokret za veću demokratizaciju društva doživio potpuni poraz.

Uoči referenduma knez Hans Adam Drugi je upozorio da se, u stvari, glasa o budućnosti monarhije i čak 76,1 odsto glasača odbacilo je predlog da mu se oduzme pravo veta. Na referendum je izašlo 82,9 odsto upisanih birača.

Knez regent Alojz, kome je otac prije osam godina prepustio vođenje većine poslova, ali ne i formalnu vlast, prošle jeseni je na najbolji način demonstrirao ustavna ovlašćenja monarha.

Uoči refrenduma o legalizaciji abortusa, Knez Alojz je saopštio da će staviti veto ukoliko građani odluče da podrže taj predlog i referendum nije prošao.

Hans Adam Drugi nijednom nije primijenio veto otkako je 1989. godine došao na vlast, ali je 2003. sastavio novi ustav, koji njegovoj porodici daje još veća ovlašćenja.

Između ostalog, monarh sada imenuje sudije, a ima pravo da raspusti vladu bez ikakvog obrazloženja.

Hans Adam Drugi je rekao da je rezultat referenduma primio sa velikom radošću, jer je velika većina građana Lihtenštajna pokazala da želi da nastavi veoma uspješno tristogodišnje parterstvo naroda i monarha.

Bonus video: