Italija na redu za izbavljenje?

Olakšanje zbog dogovora o dokapitalizaciji španskih banaka je isparilo jer su troškovi zaduživanja postigli rekordan nivo
5 komentar(a)
Ažurirano: 12.06.2012. 20:20h

Povećavajući uloge u evropskoj dužničkoj krizi, austrijska ministarka finansija izjavila je da bi Italiji moglo biti potrebno izbavljenje zbog visokih troškova pozajmljivanja.

Komentari Marije Fekter o trećoj po veličini ekonomiji eurozone izazvali su strah investitora da je Evropa daleko od kraja svoje dvoipogodišnje zbrke.

Taj osjećaj je pojačao holandski ministar finansija Jan Kes de Jager, koji je rekao da je eurozona „još daleko od stabilne.“

Dogovor ministara finansija eurozone u subotu da pozajme Španiji do sto milijardi eura za dokapitalizaciju banaka, mnogi na tržištima smatraju samo još jednim privremenim

Spasilački fondovi eurozone, već preopterećeni pružanjem pomoći Grčkoj, Portugalu, Irskoj i uskoro Španiji, mogli bi biti nedovoljni da izbave i Italiju, rekla je Fekter

Troškovi zaduživanja Španije juče su dostigli najviši nivo od uvođenja eura 1999. godine.

Spasilački fondovi eurozone, već preopterećeni pružanjem pomoći Grčkoj, Portugalu, Irskoj i uskoro Španiji, mogli bi biti nedovoljni da izbave i Italiju, rekla je Fekter u intervjuu za jednu televiziju u ponedjeljak veče, prenio je Rojters.

Ona je juče donekle ublažila svoje komentare, rekavši da nema naznaka da Italija planira da se prijavi za pomoć.

Italijanski premijer Mario Monti izjavio je da su njene ocjene „potpuno neumjesne“ za jednog ministra finansija EU. Zvaničnici eurozone su kazali da one nisu ni od kakve pomoći.

Ministar industrije Italije je odbacio ideju da bi Rim mogao zatražiti pomoć spolja, rekavši da su reforme

Italijanski premijer Mario Monti je izjavio da su ocjene Marije Fekter „potpuno neumjesne“ za jednog ministra finansija EU

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso pozvao je sve države EU da preduzmu brze korake ka formiranju bankarske unije eurozone.

On je za „Fajnenšl tajms“ izjavio da bi prekoganični bankarski supervizor, šema garancija za depozit i fond za stabilnost banaka mogli biti uspostavljeni 2013. bez mijenjanja ugovora EU.

Međutim, upozoravajući na moguće rizike, Bundesbanka je saopštila je bi evropska bankarska unija mogla donijeti korist samo u tandemu sa fiskalnom unijom, koja bi imala ovlašćenja da spriječava države da krše budžetna pravila.

„Fajnenšl tajms“ piše da stav njemačke centralne banke odražava šire protivljenje Berlina bilo kakvom sporazumu koji bi natjerao najveću ekonomiju eurozone da spasava banke u slabijim državama, osim u zamjenu za mjere koje tješnje integrišu budžetsku i politiku potrošnje.

Vodeći italijanski ekonomski list „Il sole 24 ore“ apelovao je na Njemačku da spasi euro dok ne bude kasno.

U listu "Il sole 24 ore" se Merkel poziva da podrži zajedničke garancije za depozite evropske banke, da bankama dozvoli direktan pristup spasilačkim fondovima eurozone i prihvati objedinjavanje evropskog javnog duga, pri čemu bi svaka država plaćala različite kamatne stope

„Schnell Frau Merkel!" (Požurite, gospođo Merkel!), objavio je list na naslovnici.

U tekstu se njemačka kancelarka poziva da podrži zajedničke garancije za depozite evropske banke, da bankama dozvoli direktan pristup spasilačkim fondovima eurozone i prihvati objedinjavanje evropskog javnog duga, pri čemu bi svaka država plaćala različite kamatne stope.

Merkel se protivi izdavanju zajedničkih obveznica eurozone i kaže da se države članice moraju dogovoriti da predaju više budžetnog suvereniteta evropskim institucijama, uključujući Evropski sud pravde, kao dio političke unije, da bi uopšte uzela u obzir tu ideju.

Iako su deficit i nezaposlenost u Italiji niži nego u Španiji, i njene banke nisu izložene krizi sektora nekretnina, investitori su na oprezu zbog sumnji u sposobnost Rima da se izvuče iz duboke recesije.

Agencija Rojters ocjenjuje da će Rimu biti sve teže da smanji dug, koji sada iznosi 120 odsto bruto domaćeg proizvoda (u eurozoni je veći samo dug Grčke), ako ekonomija ne počne da ostvaruje rast nakon decenije stagnacije.

Rubini: Njemačka vlada da plati građanima ljetovanje na jugu Evrope

Šefica Međunarodnog monetarnog (MMF) fonda Kristin Lagard upozorila je da evropski lideri imaju manje od tri mjeseca da spasu euro.

U međuvremenu je ekonomista Nurijel Rubini pozvao Berlin da odbaci opsjednutost mjerama štednje i predložio da njemačka vlada svakom domaćinstvu da vaučer od hiljadu

Rubini, poznat kao „doktor strašni sud“ zato što je ispravno predvidio američku krizu, rekao je da bi se u slučaju kolapsa Grčke mnogi investitori uspaničili, što bi dovelo do povlačenja novca iz banaka u Portugalu, Španiji i Italiji

Komentarišući prognozu milijardera Džordža Soroša da Evropa ima tri mjeseca da spase euro, Lagard je u intervjuu za CNN rekla da je je za tu akciju ostalo manje od tri mjeseca. Ona je odbila da komentariše hoće li Grčka napustiti eurozonu.

„To će biti pitanje političke odlučnosti i motivacije.“ Mnogi posmatrači se boje da će Grčka morati da se vrati na drahmu ukoliko na izborima u nedjelju pobijedi Siriza, ljevičarska stranka stranka koja se protivi mjerama štednje.

Rubini, poznat kao „doktor strašni sud“ zato što je ispravno predvidio američku krizu, rekao je da bi se u slučaju kolapsa Grčke mnogi investitori uspaničili, što bi dovelo do povlačenja novca iz banaka u Portugalu, Španiji i Italiji.

On je u intrvjuu za „Bild“ rekao da bi vlade trebalo da smanje poreze i povećaju plate. „Evropi je potreban rast“, kazao je. Predložio je da njemačka vlada svakom domaćinstvu izda vaučer za putovanje u vrijednsoti od hiljadu eura, koji bi bio validan samo za države pogođene krizom, kako bi se stimulisale lokalne ekonomije.

Takođe je predložio Njemcima da uvedu poreske olakšice za one koji kupe vikendice na jugu Evrope.

On tvrdi da bi evropski lideri trebalo ili da preduzmu korake ka zadržavanju Grčke u eurozoni tako što će joj pomoći da oporavi ekonomiju ili da obezbijede njen izlazak iz eurozone bez problema tako što će joj pružiti finansijsku pomoć. Rubini smatra da su obje opcije jeftnije za njemačke poreske obveznike od raspada eurozone.

Galerija

Bonus video: