Njemci su Poljsku smatrali zemljom punom kradljivaca automobila i postkomunističkih muljatora. Pred održavanje Evropskog fudbalskog prvenstva, međutim, ova zemlja postala je najupečatljivija priča o uspjehu u istočnoj Evropi. Odnosi između Berlina i Varšave nikada nisu bili bolji, navodi se u članku njemačkog nedjeljnika „Špigl”.
Niko ne bi pomislio da poljsku prijestonicu nazove prelijepim gradom. Međutim, koliko odiše istorijom vidljivo je na velikom broju tamošnjih građevina. To je posebno vidi na novom fudbalskom stadionu u četvrti Saska Kepa na istočnoj obali rijeke Vistula, lokaciji koja će privući pažnju milijardi ljudi 8. juna, na dan kada će biti odigran prvi meč Evropskog prvenstva u fudbalu.
Novi komunistički lideri su 1955. ispunili želju Moskve i izgradili „Stadion za desetu godišnjicu“. Nemarno izgrađen stadion uskoro se pokazao nefunkcionalnim za sportske događaje, a godinama je ova građevina smatrana simbolom raspada komunizma. Papa Jovan Pavle II, superstar za Poljake, održao je 1983. misu na ovom stadionu. Izbor Karola Vojtile da bude nasljednik svetog Petra, bio je još jedan ekser u kovčegu komunističkog sistema.
Pionir i uzor
Ovo mjesto prošlo je kroz još jednu transformaciju. Piratski CD-evi i nelegalna alkoholna pića prodavana su unutar stadiona na jednom od najvećnih buvljaka u istočnoj Evropi, koji je otvoren na tribinama. Od sredine 1990-tih, tu se moglo kupiti bilo šta: „kalašnjikovi“ iz Rusije, švercovane cigarete iz Ukrajine i jeftina odjeća iz Kine – i žene iz svih krajeva svijeta. Nakon što je 2008. Evropsko fudbalsko prvenstvo dodijeljeno Poljskoj i Ukrajini, započeo je rušenje ovog stadiona.
Njegova izgradnja je sada završena. Modernu građevinu za Evropsko prvenstvo podignutu iz pepela starog stadiona, san u bojama poljske zastave – crvene i bijele, a osmislio ju je, koje li ironije, jedan Njemac. Prekriven je staklom, okružen reflektorima, videobimovima i mobilnim krovom u slučaju kiše. Ovaj stadion - kapaciteta 50.000, odlučno orijentisan ka budućnosti – nije samo građevina, već jedan simbol.
Sa ovim čudesnim stadionom, Poljaci žele da pokažu svijetu novo lice i dokažu da su prevazišli sjene prošlosti
Sa ovim čudesnim stadionom, Poljaci žele da pokažu svijetu novo lice i dokažu da su prevazišli sjene prošlosti: zločine nacista, ugnjetavanje komunista i haotični kapitalizam iz perioda nakon pada komunizma.
Ova zemlja sebe smatra pionirom i uzorom za „druge“ na Istoku. Želi da postane sila u Evropi i za Evropu. Mi smo zemlja na koju treba računati, poručuju Poljaci iz Varšave, Gdanjska, Vroclava i Krakova.
Poljska je jedna od nekoliko uspješnih priča u svijetu od pada sovjetskog bloka, promjena koja je naročito primjetna kada se uporedi sa drugim zemljama u istočnoj Evropi. Jedna od tih zemalja je i Ukrajina, drugi domaćin Evropskog prvenstva, koja je obilježena kršenjima ljudskih prava a predvodi je jedan autoritarni režim. Ako je Poljska najbolji đak Evrope, onda je Ukrajina najgori.
U Poljskoj se stvari postojano popravljaju već više od dvije decenije. Dok druge evropske ekonomije stagniraju, poljski bum se neometano nastavlja. Kada su 2009. njemačka, italijanska i britanska ekonomija opale za pet procenata, Poljska je bila jedina zemlja na kontinentu koja je zabilježila ekonomski rast (1,7 procenata). Do 2011, poljska ekonomija je rasla za impresivnih 4,4 procenta. Uspjesi ove zemlje se mogu primijetiti širom Poljske. Nekada nazadna zemlja okrenuta poljoprivredi postala je jedan veliki građevinski projekat. Bez obzira ko pobijedi na Evropskom prvenstvu, ako je trend rasta u posljednjim decenijima bilo kakav indikator, Poljaci su već šampioni Evrope.
Borba za ulazak u eurozonu
U Briselu, političari iz Varšave su ne tako davno ismijavani kao nacionalistički provokatori koji se hvale svojim apsurdnim zahtjevima. Međutim, od kada su liberalni premijer Donald Tusk i ministar inostranih poslova Radoslav Sikorski 2007. došli na vlast a, zatim, 2011. postali prva administracija od pada komunizma koja je reizabrana demokratskim putem, Varšava se doživljava kao uzor. Od tada je u svoj budžet uvela odredbu o ograničavanju duga, i potpisala fiskalni pakt bez nepotrebne buke.
Usljed spekulacija o budućnosti Grčke u eurozoni, poljska vlada želi da pređe na jedinstvenu valutu
Usljed spekulacija o budućnosti Grčke u eurozoni, poljska vlada želi da pređe na jedinstvenu valutu. Očekuje se da će Varšava ispuniti kriterijume do kraja 2015. Da bi to uradila, mora biti spremna da odustane od prava na suverenost. Tusk i Sikorski žele da se dokažu i preuzmu vodeću ulogu u sjevernoj alijansi ekonomski zdravih evropskih zemalja, a za to imaju podršku svojih građana. Teško da je ijedna druga populacija proevropskija od poljske. U jednoj anketi, više od 80 odsto anketiranih je ocijenilo da je njihova zemlja imala koristi od pridruživanja Evropskoj uniji.
Poljsku nije pojelo samosažaljenje
Najbogatiji Poljak ima kuće u Varšavi i Cirihu, iako se, vjerovatno, najbolje osjeća u svom privatnom avionu. Prema američkom magazinu „Forbs“, 61-godišnji Jan Kulčik vrijedi oko dvije milijarde dolara.
Kulčik, koji ima uredno začešljanu dugu kosu i nosi markirana odijela, iskoristio je 1980-tih očevu ušteđevinu da bi uvezao poljoprivrednu mašineriju iz Zapadne Njemačke. To je bio pionirski poduhvat. Nakon pada komunizma, postao je zvanični diler „Folksvagena“ za Poljsku, i pomogao da se osnuje fabrika ove njemačke autokompanije u Poznanju. Iskorsitio je svoje prihode i investirao u brojne privatizacije, poput privatizacije kompanije „Telekomunikacja Poljska“. To je bio turbulentan period. Bio je pozivan da svjedoči u nekoliko korupcijskih afera, a sam je bio na meti nekoliko istraga, ali su one obustavljene.
Kulčik se danas bavi mnogo većim poslovnim poduhvatima. Proizvodi naftu u Nigeriji, gradi puteve u Avganistanu i eksploatiše prirodni gas u Tanzaniji. On voli Evropu, ali smatra da se budućnost dešava negdje drugo. Kulčik vjeruje da je Stari kontinent postao lijen i da ga jedino interesuje održavanje životnog standarda. „U dobrom smo stanju“, rekao je. „Poljska ekonomija, to je nekada bila ružna riječ. Svijet će morati da promijeni svoj stav jer je ona danas pečat kvaliteta“.
Putovanje kroz poslovni svijet Varšave je poput putovanja na brzoj traci, sa ljudima koji imaju puno toga da nadoknade i više nijesu voljni da ih neko ometa u njihovom uspinjanju ka vrhu. Poljska više nije vječita žrtva, koju je pojelo samosažaljenje, zaključuje se u članku njemačkog nedjeljnika. Kompleks kolektivne inferiornosti, oblikovan kroz istoriju ubistvima, podjelama i tlačenjima, transformisan je u jedan novi osjećaj samopoštovanja i goruće ambicije.
Transrodna poslanica
U jednom trendi kafiću u centru Varšave, blizu bivšeg sjediša Komunističke partije (sada predstavništva „Ferarija“), novinar „Špigla“ sastao se sa najkontroverznijom političkom figurom u Poljskoj.
Ona je članica poljske avangarde, odjevena je u crno, nosi jarko crvenu tašnu i ima svileni cvijet prikačen na rever bijele bluze. Njeno ime je Ana Grođka, ali do 2010. njeno ime bilo je Krištof – i bila je muškarac. „Barem biološki“, kaže ona. „Rođena sam u pogrešnom tijelu“.
Operaciju promjene pola uradila je u Bangkoku. Uvijek je otvoreno govorila o svojoj transrodnosti, čak i kada se kandidovala za mjesto poslanice u parlamentu u oktobru prošle godine. Na tim izborima, 58-godišnja Poljakinja odnijela je pobjedu. Sada sjedi u Sejmu (parlamentu) i predstavlja novu libertarijansku stranku Pokert Palikot - posebno iznenađenje u zemlji koja se i dalje smatra društveno konzervativnom i pobožnom.
„Poljska očigledno proživljava tranziciju“, rekla je ona. „Mnoge stvari se mijenjaju u našim glavama i srcima, premda to veteranske partije još nisu primijetile“. Ovu stranku sačinjava jedna šarena družina. Ona uključuje gejeve i lezbejke, feministkinje, zelene i kompjuterske gikove, a odmah je osvojila 10 odsto glasova. Osnivač Januš Palikot bori se za veću transparentnost u politici i internet slobode i želi da zauzme čvrst stav prema bankama.
Članovi njegove partije potpuno su odbacili tradicionalnu sliku porodice u kojoj žena stoji za šporetom, a brak je jedini način života.
„Imamo puno toga zajedničkog sa njemačkom Piratskom partijom, ali imamo mnogo jasnije definisan program. Na primjer, mi smo krajnje proevropski nastrojeni“, kaže Grođka, psihološkinja po profesiji. Međutim, ne vjeruje da je njena stranka još spremna da vlada državom. Da li stremi prema ministarskom portfelju u nekoj budućoj koalicionoj vladi? Smije se. „Ne mogu to da zamislim. Međutim, ko zna? Ništa nije nemoguće u Poljskoj ovih dana“.
Galerija
Bonus video:
