A SAD ADIO...

EU i MMF će dati Atini 50 milijardi za rastanak

Svaka država eurozone moraće da pripremi plan za slučaj da Grčka napusti oblast jedinstvene valute
9 komentar(a)
Ažurirano: 24.02.2019. 02:10h

Kako je prenio Rojters, pozivajući se na izvore iz eurozone, zvaničnici su postigli konsenzus u ponedjeljak popodne na jednosatnoj telefonskoj konferenciji Radne grupe Eurogrupe (EWG).

Rojters je imao uvid u dokument koji je sastavila jedna članica eurozone, sa detaljima nekih elemenata koje bi države trebalo da razmotre.

EWG se sastoji od zvaničnika koji pripremaju sastanke ministara finansija i takođe čine odbor privremenog fonda za izbavljenje, EFSF. To su uglavnom zamjenici ministara finansija i visoki zvaničnici zaduženi za budžet.

Jedan zvaničnik eurozone je izjavio za Rojters da do sada ništa nije pripremljeno na nivou cijelog monetarnog bloka iz straha od curenja informacija.

Očekivalo se da situacija u Grčkoj bude jedna od tema sinoćnjeg samita Evropske unije u Briselu.

Grčko ministarstvo finansija je demantovalo da postoji dogovor o pripremi planova za potencijalne posljedice izlaska Grčke, koji je dobio naziv „Grexit“

Međutim, belgijski ministar finansija Steven Vanakere je rekao novinarima uoči samita EU da se planovi za Grčku svode na jedno: „odgovornost jedne vlade podrazumijeva da predvidi i ono što se nada da će izbjeći“.

„Moramo inisistirati na naporima da izbjegnemo scenario izlaska, ali to ne znači da se ne spremamo za tu mogućnost. Vjerujem da mnoge države imaju planove za stvari koje žele da izbjegnu po svaku cijenu, poput terorističkih napada, i bilo bi neodgovorno reći da nemamo planove za svaki slučaj“, rekao je Vanekere.

Prijateljski razvod

Grčki zvaničnici su saopštili da će bez pomoći sa strane, država ostati bez novca za nekoliko mjeseci.

U dokumentu u koji je Rojters imao uvid, nalaze se potencijalni troškovi izlaska Grčke za države članice pojedinačno i navodi da će se težiti „prijateljskom razvodu“ ako do toga dođe.

Takođe se navodi da bi EU i MMF mogli dati Grčkoj do 50 milijardi eura kako bi joj olakšali izlazak iz zone eura.

U dokumentu piše da bi Atina snosila ogromne troškove ako bi odlučila da odustane od eura, dok bi druge članice eurozone imale ograničenije troškove.

Međutim, ističe se da je rizik od propratnih efekata na druge članice eurozone koje su pod budnim okom tržišta, sada potcijenjen.

U svom mjesečnom izvještaju, njemačka Bundesbanka je saopštila da je situacija u Grčkoj „izuzetno zabrinjavajuća“ i da dovodi u pitanje dalju finansijsku pomoć prijetnjama da neće primijeniti reforme koje su uslov dva paketa pomoći.

Saopštila je da će izlazak Grčke donijeti „znatne ali rješive“ izazove za njene evropske partnere, povećavajući pritisak na Atinu da nastavi bolne ekonomske reforme.

Grčki zvaničnici su saopštili da će bez pomoći sa strane, država ostati bez novca za nekoliko mjeseci.

Promjena u njemačko-francuskoj osovini

Prvi put za više od dvije godine sastanaka o dužničkoj krizi, lideri Francuske i Njemačke nisu imali konsultacije uoči samita, što označava veliku promjenu u francusko-njemačkoj osovini, koja tradicionalno predvodi evropsko kreiranje politike.

Novi francuski predsjednik se prije odlaska u Brisel sastao sa španskim premijerom Marijanom Rahojem.

Franosa Oland je juče rekao da želi sve opcije na stolu, uključujući podjelu duga putem euroobveznica – kojima se Njemačka čvrsto protivi.

Namjera samita bila je promovisanje ideja o otvaranju radnih mjesta i ekonomskom rastu.

Sinoćnjem neformalnom sastanku u Briselu predsjedavao je predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij. On je zatražio od lidera da iznesu „inovativne, čak kontroverzne ideje“ za stimulisanje rasta, koje bi mogle dovesti do usvajanja odluka na sljedećem samitu EU u junu, prenio je BBC.

Oland je nakon sastanka sa španski premijerom izjavio: „Prioritet je da se ubrizga likvidnost u evropski finansijski sistem kako bismo osigurali da sve evropske banke budu konsolidovane“.

Premijer Španije, čije su banke pod ogromnim pritiskom, damantovao je da će im biti potrebno izbavljenje ali je priznao da je neodrživa visoka kamatna stopa koju Španija mora da plaća. I Oland i Rahoj su rekli da je od vitalnog značaja da Grčka ostane u eurozoni.

Merkel ne popušta oko euroobveznica

Ideja euroobveznica podrazumijeva da države zajednički garantuju za dug, što bi smanjilo visoke troškove pozajmljivanja

Olandova izborna pobjeda je znatno promijenila ton rasprave u Evropi, pri čemu njegov poziv da stavi veći naglasak na privredni rast nego na kresanje duga sada dobija sve veću podršku.

To ga dovodi u sukob sa njemačkom kancelarkom, koja podržava rast, ali je njen primarni cilj budžetska štednja i strukturne reforme.

Oland će za ideju euroobveznica imati podršku italijanskog premijera Marija Montija i predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Barosa, između ostalih.

Merkel nije nagovijestila da odustaje od protivljenja tom predlogu. Poručila je da se o njemu moće raspravljati tek kada se uspostavi tješnja fiskalna unija u Evropi.

Nju podržavaju Holandija, Finska i neke manje članice eurozone.

Galerija