Anders Bering Brejvik, kome se sudi za ubistvo 77 ljudi, danas se u nastavku svjedočenja izvinio za ubistvo onih koji nisu imali političko opredjeljenje, ali je naglasio da je masakr zaposlenih u norveškim ministarstvima i pripadnika mladih laburista bio "užasan ali neophodan".
"Želim da im se duboko izvinim", rekao je Brejvik obraćajući se porodicama ubijenih ili ranjenih slučajnih prolaznika kada je eksplodirala bomba koju je on 22. jula prošle godine postavio u Oslu nedaleko od zgrade norveške vlade.
Na pitanje tužioca da li bi htio da se izvini i porodicama ostallh žrtava, Brejvik je negativno odgovorio.
On je uporedio bol porodica ubijenih sa sopstvenom situacijom, navodeći da je izgubio svaki kontakt sa svojim prijateljima i porodicom poslije zločina koji je počinio.
"Jedina razlika između mene i njih su što je to bio moj vlastiti izbor", rekao je Brejvik i dodao da je "apsolutno sve izgubio" 22. jula i da je iz tog razloga svjestan gubitka koji je drugima naneo.
Poštedio jednog jer je izgledao kao desničar
Upitan zašto je poštedio jednog muškarca odstrela, Brejvik je rekao da mu je mladić izgledao kao "desničar". "Kada sam ga pogledao, kao da sam vidio sebe. Mislim da je to razlog zašto nisam ispalio metak", rekao je norveški ubica i dodao da je u jednom trenutku razmišljao da otme jedan manji avion sa obližnjeg aerodroma kako bi pobjegao.
Prema njegovim riječima, masakr mladih laburista i zaposlenih u norveškm ministarstvima bio je "užasan ali neophodan".
On je naveo da je među 69 osoba koje je ubio na ostrvu Utoja, njih 44 bilo na pozicijama u okviru podmladka Laburističke stranke i da je ljetnji kamp u kojem su učestvovali bio "kamp političke indoktrinacije".
O psihičkom zdravlju u srijedu
Prema prethodnom rasporedu, na današnjem sudjenju trebalo je da bude riječi i o Brejvikovom psihičkom zdravlju, ali je tužilac Svejn Holden tražio da se rasprava o tome odloži za srijedu.
Psihijatrijski stručnjaci su najpre saopštili da Brejvik boluje od paranoidne šizofrenije, ali je, pošto ga je pregledala druga ekipa ljekara, utvrđeno da Brejvik psihički nije bolestan.
Mada je u više navrata potvrdio da je podmetnuo bombu blizu zgrade norveške vlade, a potom otišao na ostrvo Utoja i nasumice pucao na pripadnike ljetnjeg kampa mladih laburista, Brejvik je odbio da prizna krivičnu odgovornost.
Suđenje Brejviku počelo je 16. aprila u Oslu, a u petak je taj 33- godišnjak bez izraza bilo kakvih emocija detaljno opisao kako je na Utoji 75 minuta pucao na mlade laburiste.
Brejvik bez izraza bilo kakvih emocija detaljno opisao kako je na Utoji 75 minuta pucao na mlade laburiste
On je naveo da su mnogi kada su ga videli bili paralisani od straha, poslije čega im je on pucao u glavu.
Brejvik je ocijenio da su njegove žrtve bile "legitimna meta" pošto su bili pripadnici političke organizacije koja je, kako je rekao, norveško društvo izložila islamu i multikulturalizmu.
U pripremljenom svedočenju, Brejvik je prošle nedjelje tvrdio da govori kao komandant norveškog i evropskog "antikomunističkog" pokreta otpora i antiislamske militantne grupe "Kraljevi templari".
On je kazao i da je postupao "u samoodbrani", i kako bi spriječio izbijanje velikog građanskog rata, i naglasio da bi ponovio ono što je učinio.
Suđenje Brejviku trebalo bi da bude završeno u julu.
Poštedio Adriana Prakon
Govoreći krajnje smireno, ispričao je da je koristio pištolj da bi ubio žrtve pri udaljenosti manjoj od 10 metara. Pri većoj udaljenosti, koristio je pušku.
Upitan zašto je poštedio jednog muškarca, Brejvik je kazao da mu je on izgledao kao „desničarski orijantisan“.
„Kada sam ga ugledao, vidio sam sebe“, rekao je. „Mislim da je to razlog zašto ga nisam ubio“.
„Nisam mogao da razumijem šta jedan mali dječak radi u kampu za političku indoktrinaciju“, objasnio je Brejvik
To je potvrdio 22-godišnji aktivista Laburističke stranke Adrian Prakon, koji je izjavio za agenciju Rojters:
„Sjećam se da me dugo vremena držao na nišanu, prije nego što je spustio pištolj, okrenuo se i nastavio dalje“.
Kasnije u toku pucačkog pohoda, koji je trajao više od sat, ubica je ponovo naišao na Prakona koji se pravio da je mrtav, i tom prilikom upucao sina poljskih imigranata.
U drugom pokušaju da pokaže da ima savjest, Brejvik je naglasio da je poštedio život i jednom 10-godišnjaku koga je imao na nišanu na Utoji.
„Nisam mogao da razumijem šta jedan mali dječak radi u kampu za političku indoktrinaciju“, objasnio je Brejvik.
Vlasti nisu saopštile ime dječaka, ali je njegov otac, policajac Trond Berntsem, bio na ostrvu u trenutku masakra gdje je radio kao obezbjeđenje. On je, prema navodima iz optužnice, bio prva žrtva pucačkog pohoda.
Galerija
Bonus video:
