Elektronska žurka i sukob sa policijom: Kako je rejv digao državu na noge

Klubovi kao što su „Bassiani“ i „Cafe Gallery“ na prvoj su liniji fronta u tom sukobu, pokazale su policijske racije u tim klubovima prošle nedjelje koje su izazvale bijes rejvera u tom gradu i natjerali ih da organizuju demonstracije. I ne samo njih
0 komentar(a)
Ažurirano: 20.05.2018. 17:30h

Nije slučajno to što je „Bassiani“, noćni klub na braniku klupske scene Tbilisija koja danas važi za jednu od najinteresantnijih na svijetu, dobio ime po bitki iz 13. vijeka koja je bila presudna za nezavisnost Gruzije. Danas se Gruzija nalazi više u kulturnom konfliktu, između prošlosti i budućnosti.

Klubovi kao što su „Bassiani“ i „Cafe Gallery“ na prvoj su liniji fronta u tom sukobu, pokazale su policijske racije u tim klubovima prošle nedjelje koje su izazvale bijes rejvera u tom gradu i natjerali ih da organizuju demonstracije. I ne samo njih.

U zemlji gdje pravoslavna crkva i dalje ima ogroman uticaj, gdje je homofobija veoma rasprostranjena, a država ima nultu toleranciju prema drogama, zbog čega njeni stanovnici mogu na duži period da završe iza rešetaka samo zato što su im pronađeni tragovi marihuane u tijelu, pomenuti klubovi čine prostor kakav je karakterističan za najliberalnije, kosmopolitske gradove. Oba kluba su eksplicitno „LGBT frendli“, a „Bassiani“ je i dom aktivističke grupe White Noise Movement koja se bori protiv oštrih gruzijskih zakona vezanih za droge.

Pripadnici specijalne policije Gruzije pretprošle sedmice upali su naoružani do zuba u ove klubove i priveli 60-ak ljudi, među kojima i osnivače klubova Tata Getiju i Zvijada Gelbakijanija, koji je prema nekim medijskim navodima čak i pretučen. Vlast je ove racije opravdala kao odgovor na pet smrti izazvanih drogom koje su se desile tokom dvije sedmice prije toga, a za koje tvrde da su vezane za „Bassiani“. Iz kluba su sa druge strane demantovali da te tragične smrti imaju ikakve veze sa njima, te istakli da su ove optužbe i racije zapravo pokušaj desnih političkih snaga da diskredituju „Bassiani“ i slična mjesta.

Vlasti u Gruziji međutim sigurno nisu očekivale ovakav odgovor – nakon vijesti o policijskom nasilju u pomenutim klubovima, hiljade mladih ljudi se okupilo ispred zgrade Parlamenta i pokrenulo cjelodnevne rejv proteste tražeći smjenu ministra unutrašnjih poslova i premijera. Napravljen je protestni kamp, a liberalna omladina Tbilisija pokazala je srednji prst vlastima provodeći se uz tu „užasno napornu muziku“, kako je napisao jedan od komentatora na Twitteru, cijele prošle sedmice ispred Parlamenta, dok su poruke podrške stizale sa svih strana svijeta, od poznatih od slavnih DJ-eva, klubova, promotera i uopšte fanova elektronske muzike. Proteste su ispratili mediji kao što su „The Guardian“ i „BBC“, čak je organizovan i satelitski prenos ispred gruzijske ambasade u Berlinu.

Nekima može izgledati čudno da su policijske racije u dva kluba izazvale tako jak odgovor. Provod u tim klubovima mnogi bi olako otpisali kao jeftinu zabavu koja nema mnogo veze sa muzikom i kulturom. No za mnoge ljude tamo, a i širom svijeta, klabing je esencijalni ritual, pokretač nekih od najljepših stvari koje su im se dešavale u životu – od individualnih momenata preko mnogih prijateljstava koja su ostvarena tamo do kreativne inspiracije koju ovi klubovi nude. U klubovima poput „Bassianija“ stvorena je radikalna ideja o tome kako bi Gruzija mogla da izgleda u budućnosti, kao otvorenije i liberalnije mjesto za sve. Ovo je u suprotnosti sa dominantnom postsovjetskom konzervativnom ideologijom koja vlada u toj zemlji.

Gruzijski ministar unutrašnjih poslova Giorgi Gaharija javno se izvinio zbog oružanih racija protestantima i obećao da će vlasti raditi na tome da olabave zakone vezane za lake droge, „a ako obećanje ne ispune, makar će svi moći da plešu i da se provode u slobodnom gradu“. I dok desničarske organizacije u Tblisiju već spremaju odgovor na proteste koje vide kao „LGBT i dilersku propagandu“, vidjećemo kako će ova dešavanja uticati na gruzijsko društvo.

Ono što je sigurno je da su u vremenu kada se na provod po elektronskim žurkama više gleda kao na hedonistički ugođaj, rejveri u Tblisiju pokazali su da je ta kultura mnogo više od potrebe mladih da se provedu i opuste. Nakon kraja 80-ih u Britaniji i ranih 90-ih u Njemačkoj, Tbilisi je pokazao da je i u ovoj deceniji to kulturni fenomen i dalje toliko moćan da ljudi rizikuju nasilje i hapšenja da bi ga sačuvali, skrećući pažnju svijeta na njihov grad i možda i bitno utičući na tok istorije u Gruziji.

Galerija

Bonus video: