Rješavanje dužničke krize eurozone i uvođenje viših poreza te smanjenje trošenja država moglo bi da dovede do žestokih reakcija građana.
Eurozona se u ovom trenutku suočava sa dva različita, ali povezana problema, piše Alternet. Prvi problem je nelikvidnost koju jedino Evropska centralna banka može riješiti, dok je drugi problem pad agregatne potražnje, što znači da potrošači nemaju novca za trošenje. Taj problem bi trebalo da bude riješen snažnijom fiskalnom politkom što bi trebalo da dovede do povećanja investicija i rasta privatnog sektora.
U ovom trenutku izgleda kako samo Evropska centralna banka može da spasi eurozonu od vrlo štetne recesije i snažnijeg ekonomskog pada. Ona je jedina u poziciji da podrži tržišta obveznica država eurozone, koje tim državama omogućavaju da se finansiraju bez plaćanja ogromnih kamata koje se sada traže od država kao što je Grčka.
Problem je u tome što ECB želi da tu uslugu učini samo onim državama koje žele da uvedu teške mjere štednje.
Alternet piše da bi takva strategija mogla da spasi euro, ali da bi to moglo da dovede i do još slabije ekonomske aktivnosti u tim državama, veće nezaposlenosti, smanjenja poreznih prihoda pa čak i većeg deficita državnog budžeta. Tada se dolazi do drugog problema. Potrošači širom kontinenta neće imati novca za trošenje, a posrnule zemlje Evrope među kojima su Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španija neće biti konkurentne i tada će doći do dugogodišnjeg niskog ekonomskog rasta. I, ako ECB ne pokrene politiku koja će dovesti do rasta, tada će Evropa godinama živjeti sa visokom nezaposlenošću zbog čega će rasti nezadovoljstvo stanovništva, a moglo bi doći i do socijalnih nereda.
Iz Alterneta pišu kako bi za države koje se žele da se podvrgnu "mjerama štednje" bilo najbolje da izađu iz eurozone i ponovno pokrenu svoje valute. Kažu kako je problem ovdje što nema pravog mehanizma za uvođenje ovakvog sistema pa postoji mogućnost propasti cijelog sistema. U Evropi sa dva bloka, Francuska bi mogla da ima problema zbog ostanka sa Njemačkom, jer bi im prijetila Italija sa konkurentnijom industrijom, a bila bi konkurentnija zato što je izašla iz eurozone pa bi joj pomogla samostalna valuta ili "valuta siromašnijih država".
Patila bi i Njemačka u Evropi sa "dva monetarna bloka", jer bi se dogodio tržišni šok, kao rezultat aprecijacije nove valute. To bi moglo da utiče i na životni standard njemačkih radnika, jer bi multinacionalne kompanije mogle da odluče da fabrike prebace u "novi dio Evrope" gdje bi imali manje troškove proizvodnje, nego u Njemačkoj sa jakim eurom.
Ali, Evropa se trenutno kreće smjerom snažnije "fiskalne unije" koju želi da uvede njemačka kancelarka Angela Merkel, što znači povećanje poreza i smanjenje trošenja u prezaduženim državama. To bi moglo da dovede do snažnih socijalnih nemira, ali i u krajnjem do daljnjeg zaduženja i negativnog rasta. A čini se kako će se štednja ne samo nastaviti nego i još intenzivirati čak i u trenucima kada je eurozona, po nekima, već skliznula u recesiju.
Bonus video:
