Evropa traži put za izlaz eurozone iz krize zbog velikih dugova, slabog ekonomskog rasta i nestabilnih tržišta. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već potražili pomoć, kao novi kandidat se pojavila Italija.
Pošto je svjetski finansijski sistem povezan raznim vrstama veza, tako se može očekivati da će trenutna kriza eurozone imati uticaj i na ekonomije drugih država svijeta. Dok posuđivanje novca između država tokom "dobrih godina" i nije neki problem, kada zemlja više ne može da vraća svoje dugove to postaje problem za banke i finansijske institucije drugih zemalja pa se i one bore za izbjegavanje dugova.
Grčka od Francuske pozajmila 41,4 milijarde eura
To ne može samo izazvati probleme u državi u kojoj se nalazi sjedište banke, već one te probleme šire dalje širom svijeta. BBC je objavio podatke koliko su pojedine zemlje posudile posrnulim ekonomijama a zajedno sa njima i listu zemalja koje bi mogle biti najviše ugrožene mogućim bankrotom Grčke ili Italije.
Grčka je trenutno najrizičnija država sa dugom od oko 200 milijardi eura, dok joj je BDP samo polovina toga iznosa. Svaki Grk je zadužen za 38.000 eura, a strani dug iznosi 252 posto BDP-a. Država je zadužena 166 posto svoga BDP-a.
Najviše problema bi zbog bankrota Grčke mogla da ima Francuska čije su banke i druge institucije posudile Grcima čak 41,4 milijarde eura. Nakon Francuske, Grčka najviše duguje Njemačkoj (15,9 milijardi eura), pa Velikoj Britaniji (9,4 milijarde eura) i Portugalu (7,5 milijardi eura).
Analitičari procjenjuju da je Grčka ekonomija premala da bi izazvala prevelike štete u inostranstvu u slučaju da bankrotira, ali se svi boje "domino efekta" koji bi mogao da nastane kada bi Grčka rekla da nema više novca. Kao prvi kandidat za propast nakon Grčke spominje se Italija.
Francuskoj Italija duguje 309 milijardi eura
Italija bi, kao treća najveća ekonomija u Evropi, proglašenjem bankrota izazvala mnogo veće probleme širom Europe. Italijanski BDP iznosi 1,2 biliona eura dok je strani dug duplo veći od toga. Svaki Italijan je dužan oko 33.000 eura, dok strani dug iznosi 163 posto BDP-a, a dug države je 121 posto BDP-a.
Kao i u slučaju Grčke, tako je i kod italijanskog duga najviše u opasnosti Francuska koja joj je posudila čak 309 milijardi eura.
Na drugom mjestu se, ponovno, našla Njemačka koja je Italiji posudila 120 milijardi eura, slijede Velika Britanija (54,7 milijardi eura), SAD (34,8 milijardi) i Japan sa 32,8 milijardi duga. Propašću talijanske ekonomije teško bi bila pogođena Francuska.
Ovi podaci mogu dati odgovore zašto je Njemačkoj i Francuskoj toliko bitno spašavanje grčke i italijanske ekonomije od bankrota i zbog čega insistiraju na dovođenju tehnokratskih vlada koje su bliske bankarskom sektoru u tim državama.
Bonus video:
