dok nekom ne smrkne

Njemačka vapi za radnicima iz zemalja koje su pogođene krizom

Imigracije u Njemačku su u posljednjih pet godina kretale oko 13 odsto, a više od polovine su pridošlice iz Evropske unije (EU)
0 komentar(a)
posao, Foto: Shutterstock.com
posao, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 13.11.2011. 13:13h

Uz smanjenje radne snage i živu ekonomiju, Njemačkoj trebaju kvalifikovani radnici kako bi svoj industrijski motor gurala naprijed. Njemačka zato od Grčke i drugih evropskih država u krizi, kao što su Španija i Portugal, gdje je ogromna nezaposlenost, uzima radnike, piše Al Džazira Balkan.

Njemačka je brzo prevladala finansijsku krizu koja je počela 2008. godine, a nezaposlenost je sada manja od 6,6 posto.

Kompanije su toliko očajne u popunjavaju kvalifikovane radne snage da je vlada preuzela dužnost provodadžisanja između njemačkih kompanija i onih koji traže posao iz zemalja pogođenih krizom.

Grčki inženjer Kristos Kotanidis se preselio u Erlangen, u južnoj Njemačkoj, prije tri mjeseca i brzo je našao posao u industrijskom divu Siemens.

Njegova 33-godine stara bivša kompanija za koju je radio ranije ove godine stavila ga je na pola radnog vremena, jer, pogođena finansijskom krizom, više nije mogla da isplaćujei pune plate.

Do posla za šest sedmica

Kotanidisu je trebalo samo šest sedmica da u Njemačkoj dođe do posla sa punim radnim vremenom.

"Odlučio sam tražiti posao u Njemačkoj jer ima stabilnu ekonomiju", rekao je on.

"U Grčkoj je sada ekonomska situacija loša, ali budućnost izgleda još gora", dodao je Kotanidis.

Nezaposlenost u Grčkoj trenutno iznosi 16,7 odsto, ali među mladima je taj procenat još veći, sa više od 42 odsto ljudi ispod 24 godine koji ne mogu da nađu bilo kakav posao.

U Španiji se ukupna nezaposlenost kreće oko 20 odsto, a više od 45 odsto ljudi mlađih od 25 godina su bez posla.

Portugal, Italija i Irska, druge zemlje koje nose teret dužničke krize, takođe imaju crnu statistiku o zaposlenju.

Nema preciznih podataka o tome koliko stručnjaka je iz zemalja u Evropi pogođenih krizom sada zaposleno u Njemačkoj.

Imigracije u Njemačku su u posljednjih pet godina kretale oko 13 odsto, a više od polovine su pridošlice iz Evropske unije (EU), javlja AP.

EU građani ne moraju da podnose zahtjev za vizu ili radnu dozvolu ako posao dobiju unutar bloka.

Potreban visokokvalifikovan kadar

U 1960-im Njemačka je regrutovala milione nekvalifikovanih radnika iz Turske za obnovu zemlje iz pepela nakon Drugog svjetskog rata.

Sada je fokus na visokokvalifikovanim stručnjacima - što nacije južne Evrope imaju u izobilju.

Asocijacija njemačkih inženjera procjenjuje da Njemačka ima oko 80.000 inženjering pozicija koje treba popuniti, nacionalna asocijacija ljekara kaže da bolnice trebaju više od 12.000 doktora.

Vlada je ove godine objavila da postoji manjak specijalista iz oblasti informacionih tehnologija, njih oko 66.000.

Tokom posljednjih nekoliko mjeseci Federalni zavod za zapošljavanje je organizovao nekoliko sastanaka kako bi se njemačke kompanije upoznale sa onima koji podnose zahtjeve za posao iz Španije, Portugala i Grčke.

"Mi stvarno trebamo ljekare, medicinske sestre i inženjere - i počeli smo da ih zapošljavamo iz zemalja EU koje imaju visoku stopu nezaposlenosti", kaže portparolka Zavoda Beate Rabe.

Kako bi se procedura ubrzala, zemlja je poduzela novu legislativu ove godine kako bi se strane diplome i kvalifikacije brzo nostrifikovale.

Nakon organiziranja dva sajma o zaposlenju u Irskoj ove godine, Globalfoundries, izvođačka kompanija u Drezdenu, dovela je i zaposlila 30 irskih inženjera u gradu u istočnoj Njemačkoj.

Svi uče njemački

Za zaposlene koji dolaze u Globalfoundries olakšavajuća okolnost je to što je službeni jezik u njihovim kancelarijama engleski, što je izuzetak, jer većina njemačkih kompanija očekuju od zaposlenih iz inostranstva da govore njemački.

The Goethe Institut, koji nudi kurseve njemačkog jezika širom svijeta, primjećuje da sve više Evropljana želi da savlada tu jezičnu barijeru.

U Barseloni se broj učenika koji žele da nauče jezik u Goethe Institutu povećao 54 odsto u protekle dvije godine, a više od 70 odsto učenika je reklo da uči njemački kako bi poboljšalo svoje poslovne šanse, kaže Diar Amin, portparol Goethe Instituta u Barseloni.

Slično je i u drugim španskim gradovima, rekao je on.

Preporučujemo za Vas