U novim njemačkim knjigama za djecu opisana je istorija posljednjih 100 godina kroz prikaz kako se jedna ulica i njeni stanovnici mijenjaju tokom decenija. Međutim, ispostavilo se da je prikazivanje rata i nacističke ere, bez scena koje bi šokirale djecu, malo teže za autore.
Jedna ilustracija prikazuje bande djece u uniformama Hitlerove omladine kako marširaju niz ulicu udarajući u bubnjeve i mašući zastavama sa kukastim krstom. Na sljedećoj strani mogu se vidjeti scene iz poslijeratnog perioda - djeca se igraju među ruševinama, očajne izbjeglice prolaze noseći kofere i mijenjaju novac za robu s crnog tržišta.
Ovo možda zvuči kao potresni grafički roman za odrasle o Trećem rajhu, ali je projekat "Štrase" (ulica) namijenjen petogodišnjacima, naveo je "Špigl". Nedavno objavljena knjiga govori o turbulentnoj njemačkoj istoriji od 1911. naovamo kroz prizmu jedne ulice i zgrade koja predstavljaja dom dviju porodica.
"Ovo je knjiga koju možete da listate sa cijelom porodicom”, kaže koautorka Krista Holtej.
"Svi mogu da govore o svojim sjećanjima iz tog vremena i da objasni poneki dio o tome kakvo su stvari funkcionisale u to vrijeme."
Neizbježno, centralna tema knjige je period Trećeg rajha i pustoš poslijeratnog perioda.
"Problem je kako obraditi ovakvu temu, a ne izložiti djecu užasima rata direktno”, kazala je za "Špigl" ilustratorka Gerda Rajt koja je, zajedno sa izdavačem, došla na ideju za knjigu.
"To je razlog zašto sam pokušala da te stvari dam tek kroz nagovještaje na slikama."
Na slici vezanoj za posljeratni period prikazano je kako jedna porodica odlaže portret Adolfa Hilera na tavan
Slično tome na stranici koja prikazuje poslijeratni period nema direktnih prikaza ratnog nasilja i savezničkog bombardovanja. Umjesto toga, na zidovima kuća se mogu vidjeti poruke u kojima ljudi očajnički traže svoje bližnje.
"Ne morate da prikažete djelove tijela po ulicama“, objasnila je Rajt. „Dovoljno je užasno prikazati ljude koji traže članove svojih porodica koje ne mogu da nađu."
U knjizi se takođe pominju drugi kontroverzni aspekti njemačke istorije. Na slici vezanoj za posljeratni period prikazano je kako jedna porodica odlaže portret Adolfa Hilera na tavan.
Prikazano je i kako u drugi stan dolazi žena sa djetetom koja izgleda iscrpljeno, ali je porodica ne dočekuje sa dobrodošlicom. Rajt objašnjava da te osobe predstavlju Njemce koji su bili protjerani iz istočne Evrope nakon rata.
"Pretpostavljam da nisu bili dobrodošli jer je hrane bilo već isuviše malo, a pristizalo je suviše novih ljudi."
U ovoj slikovnici nema objašnjenja ko su bili nacisti ili šta se dešavalo tokom rata. Same slike nisu potpuno jasne - članovi Hitlerove omladine se smiju na slikama, a djeca koja su prikazana u blizini uništene jevrejske radnje čine se zadovoljnim što vide takvo razaranje.
Rajtova objašnjava takozvani pristup „ne pričaj, nego pokaži“.
„Ukoliko djeca žele da saznaju više o ovome, moraju pitati svoje roditelje. Smatram da je bolje ako sam moraš da se pitaš, nego ako ti je sve objašnjeno.“
Upitana da li postoji rizik da roditelji sa radikalnim desničarskim stavovima objašnjavaju svojoj djeci slike nacističke ere u pozitivnom svjetlu, slaveći Hitlerovu omladinu i kriveći saveznike za razaranja njemačkih gradova, Rajtova je odgovorila:
"Naravno da postoji opasnost od toga. Uvijek će postojati ljudi koji će istoriju tumačiti na taj način. Međutim, to nije moja krivica. Oni su već formirali svoje mišljenje negdje drugo."
Galerija
Bonus video:
