Britanski premijer Dejvid Kameron bi mogao ostvariti političku korist iz nemira koji su prošle nedjelje viđeni u britanskim gradovima, ukoliko obezbijedi snažan odgovor države koji priželjkuju mnogi birači.
Međutim, insistiranje vlade da ostane pri svojim neumoljivim planovima sprovođenja rezova u javnoj potrošnji, ograničiće njegov manevarski prostor, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Kameronova Konzervativna partija, koja se tradicionalno smatra najtvrđom mejnstrim partijom po pitanjima sprovođenja reda i zakona, suočava sa sa pritiskom da odustane od planova kresanja potrošnje u policiji, kao i sa pozivima da se opredijeli više finansijskih sredstava za siromašne britanske gradove u unutrašnjosti.
Čini se da su Kameron i njegova 15-mjesečna koaliciona vlada za kratko vrijeme pretrpjeli štetu od nemira koji su kao požar zahvatili London, Birmingem, Mančester, Liverpul i druge engleske gradove prošle nedjelje. Međutim, izbori se ne moraju raspisati do 2015, što premijeru daje prostora za predah i vremena za odmjerenu reakciju.
Prvo što birače zanima je da kriminalci budu uhvaćeni i propisno kažnjeni, a drugo da je policija opremljena i motivisana da spriječi da se ovo ponovo dogodi
„Prvo što birače zanima je da kriminalci budu uhvaćeni i propisno kažnjeni, a drugo da je policija opremljena i motivisana da spriječi da se ovo ponovo dogodi”, kazao je Endru Hokins, predsjednik Komresa.
„Da li će vlada izvući političku korist iz svega ovoga zavisi od njihovog uspjeha u postizanju ovih stvari”.
Međutim, novo izbijanje nasilja bi moglo biti pogubno po Kameronove šanse da ponovo osvoji vlast na izborima 2015.
Kroz istoriju se pokazalo da britanski glasači kažnjavaju premijere za koje smatraju da su izgubili kontrolu. Laburistički premijer Džejms Kalahan izgubio je na izborima 1979. od konzervativke Margaret Tačer, nekoliko mjeseci poslije štrajkova širom zemlje tokom takozvane „zime nezadovoljstva“.
Kroz istoriju se pokazalo da britanski glasači kažnjavaju premijere za koje smatraju da su izgubili kontrolu
Pogled na Francusku
Kameron bi takođe mogao da pogleda i preko Kanala u Francusku, gdje je bivši ministar unutrašnjih poslova Nikola Sarkozi pobijedio na predsjedničkim izborima 2007. nakon što je dvije godine ranije sebe predstavio kao tvrdolinijaša u pogledu odgovora države tokom protesta koji su zahvatili siromašna predgrađa Pariza i drugih francuskih gradova.
Kameron je lično stao na čelo reakcije na krizu kada se vratio sa odmora u utorak, predsjedavajući sastancima vladinog kriznog komiteta i saopštivši da postoje „džepovi birtanskog društva koji ne samo da su oštećeni, nego su i iskreno bolesni“.
On je zauzeo čvrst stav, osuđujući pljačku i nasilje kao čisti kriminal i odbijajući da događaje sagleda kao reakciju na siromaštvo i nedostatak mogućnosti, ili kao reakciju na duboke rezove u javnoj potrošnji koje je nametnula njegova vlada.
Ovakva čvrsta reakcija će zadovoljiti desno krilo Kameronovih konzervativaca koji smatraju da je on izdao principe partije stupajući u koaliciju sa liberalnim demokratama lijevog centra nakon prošlogodišnjih izbora na kojima nije bilo ubjedljivog pobjednika.
Nemiri su krunisali turbulentno ljeto za Kamerona načetog aferom prisluškivanja, koja je uzdrmala medijsku imperiju Ruperta Mardoka.
Najveći izazov za Kamerona će najvjerovatnije biti planirani rezovi kojima je cilj da se smanje vladini dugovi - kao i njegov odnos prema policiji
Kako smanjiti dugove
Međutim, najveći izazov za Kamerona će najvjerovatnije biti planirani rezovi kojima je cilj da se smanje vladini dugovi - kao i njegov odnos prema policiji.
Vlada je započela raskol sa policijom kritikujući njenu početnu reakciju na nemire, a zatim i preuzimajući zasluge za suzbijanje nasilja, što su navodi koje policija negira.
Otuđenje od policije bi moglo biti loše proračunat potez, pošto Kameron treba da računa na njihovu podršku u narednim godinama kada će kresanja potrošnje i rezovi u javnom sektoru najvjerovatnije dovesti do novih štrajkova, demonstracija i nevolja na ulicama.
Kameron će se suočiti sa pritiskom od strane desnog krila sopstvene partije, kao i od opozicione laburističke partije da odustane od kresanja budžeta policije za planiranih 20 odsto tokom sljedeće četiri godine.
On je do sad odolijevao pritisku da odustane od ovih rezova, ali Patrik Danlejvi, profesor političkih nauka u Londonskoj ekonomskoj školi, vjeruje da će on na kraju biti primoran da se preda.
„Prva stvar koja će se desiti je to da će rezovi u policiji biti zamrznuti ili stopirani, o onda će se postepeno i izbrisati iz programa štednje”, smatra on.
Ovaj profesor vjeruje da su vladini rezovi u potrošnji odigrali ulogu u nemirima a naročito odluka da se ukinu dodaci za osobe od 16 do 18 godina koje se i dalje školuju, kao i uskraćivanje finansiranja omladinskim ustanovama. Tome treba dodati sveopšte opadanje životnog standarda, gdje mnogim radnicima stagniraju ili opadaju zarade dok inflacija raste.
Vlada se već suočava sa kritikama od strane Laburističke partije, koja se, prema anketama, kotira oko sedam odsto bolje od konzervativaca, da je program štednje zaustavio rast.
Kameron može ući i u konflikt sa svojim liberalno-demokratskim koalicionim partnerom, ukoliko na nemire odgovori samo odlučnim nametanjem reda i zakona, ingorišući socijalne probleme koji možda leže u pozadini nemira. Liberalne demokrate zagovaraju veću potrošnju na djecu čije je obrazovanje ugroženo i na slavljenje građanskih sloboda.
Galerija
Bonus video:
