GNJEV MLADIH

Nakon Engleske mnogim evropskim državama prijete nemiri omladine

Mladi ljudi su četiri dana protekle sedmice pravili nerede, pljačkali po ulicama velikih engleskih gradova
0 komentar(a)
Ažurirano: 26.02.2019. 02:47h

Nasilje poput onog koje je prošle sedmice bjesnilo po Londonu i Velikoj Britaniji zabrinulo je političare. Nezadovoljstvo je, takođe, veliko među mladima u drugim zemljama širom Evrope. Kako se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje, naredna eksplozija bi se mogla desiti i u nekim drugim zemljama.

Mladi ljudi su četiri dana protekle sedmice pravili nerede, pljačkali po ulicama velikih engleskih gradova. Premijer Kameron je prekinuo odmor u Toskani kako bi riješio situaciju, a članovi parlamenta bili su pozvani da se vrate sa odmora.

Kameronova vlada je izgrednike opisala kao kriminalce koji žele da izazovu haos u zemlji, ali to je samo dio istine. Nedavna studija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) otkriva još jedan dio zagonetke: Od svih zemalja Evropske unije, samo su u Portugalu više izražene nejednakosti nego u Velikoj Britaniji.

Ovi nemiri su specifično engleski problem – bar za sad. Međutim, razlike između bogatih i siromašnih su sve veće u svim djelovima Evrope i pojačane su mjerama štednje, naročito u zemljama koje su najviše pogođene dužničkom krizom, uključujući Grčku, Španiju i Italiju.

Ne samo da su sprovedeni rezovi u državnoj službi, već su skresani i školski budžeti i usluge u zadravstvu. A gotovo svaki evropski grad ima svoje problematične krajeve, mjesta gdje su mogućnosti za mlade ljude naročito ograničene.

Kontinent bi mogla zadesiti eksplozivna jesen

Prosperitetna Njemačka, takođe, osjeća posljedice mjera smanjenja troškova. Sa Njemačke konferencije o siromaštvu (NAK) upozoreno je da se perspektive za mlade samo pogoršavaju.

Kako se socijalna pomoć namijenjena mladima smanjuje, kako je NAK naveo, tako se druge službe, kao što su dobrotvorne misije čija se sjedišta nalaze na željezničkim stanicama širom zemlje, suočavaju sa sve većim brojem mladih ljudi kojima je potrebna pomoć.

Uz to se ne mora ići dalje od nereda koji se svake godine dešavaju 1. maja – Međunarodnog dana rada – u berlinskom distriktu Krojzberg i hamburškom Šanzenvirtelu da bi se dokazalo da je Njemačka takođe dom latentne tendencije ka nasilju.

"Revolucija gubitnika", kako je njemački dnevni list "Frnkfurten alemajne cajtung" nazvao, bi se mogla u budućnosti proširiti i izvan Britanije. Mnoge zemlje EU već strahuju od razvoja "situacije u engleskom stilu".

Kontinent bi mogla zadesiti eksplozivna jesen, što su prilike koje neki već nazivaju krizom evropske demokratije, objavio je njemački list "Špigl".

Francuska

Prvo su gorjeli kontejneri i automobili, zatim prodavnice, skladišta, pa su onda čak i škole i predškolske ustanove bile u plamenu. Mete kamenica i Molotovljevih koktela su bili policajci i vatrgosci. Poslije smrti dvojice tinejdžera od strujnog udara u jednoj trafo-stanici u Kliši su Boa, pariskom 'banlieue' (francuski termin za siromašna predgrađa), talas protesta preplavio je francuske gradove. Nemirima je bilo zahvaćeno oko 250 ili 300 gradova.

"Pariz gori", javili su, donekle preuranjeno, američki mediji, iako je bilo tačno da je bijes izazvao štetu vrijednu milione eura. Takozvani "nemiri banlieue" započeli su – skoro poput onih koji su se nedavno desili u Londonu – kao protest protiv policije, koja je hvatala dvojicu tinejdžera koji su poginuli. I dalje je nejasno koliko je policija bila odgovorna za njihovu smrt.

Nezaposlenost među mladima na državnom nivou u prosjeku iznosi 17 odsto, dok je ona u pojedinim predgrađima veća od 50 odsto

"I getoizacija i siromaštvo služe kao povodi za urbane revolucije", kazao je profesor kriminologije Alan Bauer o nemirima u Engleskoj.

"Ovdje vidimo istu situaciju koja je 2005. zadesila Francusku".

Malo se stvari od tada promijenilo, uprkos glasnim deklaracijama francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, čija su izborna obećanja uključivala i program oporavka tih predgrađa.

Betonske kule i blokovi najgorih djelova grada, hvaljeni 1960-ih godina kao vrhunac pravičnih socijalnih domova, zaista su bili srušeni ili renovirani u mnogim mjestima, ali te oblasti i dalje trpe ogromni jaz u napretku iza bogatih gradskih centara.

Osjećaj da se "društveni lift" predgrađa zaglavio na dugmetu "dolje", vratio se kada su djeca sa periferije počela da budu diskriminisana samo zato što nose imena koja zvuče strano ili su im adrese na „pogrešnim poštanskim brojevima“. Nezaposlenost među mladima na državnom nivou u prosjeku iznosi 17 odsto, dok je ona u pojedinim predgrađima veća od 50 odsto.

Italija

Italija, takođe, strahuje od novih nemira koji bi mogli izbiti 27. avgusta kada počnu utakmice prve fudbalske lige.

Fudbalski stadioni su mjesta gdje se okuplja niža klasa mladih Italijana; generacija koja smatra da ni vladu, ni opoziciju nije briga za njihove probleme

Dnevni list "Republika" smatra da je zemlja zaražena "nedjeljnim terorizmom". Zabrane ulaska na stadion i elektronske karte koje bilježe lične podatke navijača nisu uklonile problem, samo promijenile njihovu lokaciju, pa tuče sada izbijaju van stadiona, poput ulične tuče ispred deponije u Napulju.

Prije četiri godine, nasilje je eskaliralo. Jedan policajac je ubijen za vrijeme nemira u Kataniji, a policija je kasnije na jednom stajalištu za autobuse ubila jednog navijača dok je išao na utakmicu. U danima nasilja koji su uslijedili, protiv policije su se udružile čak i rivalske grupe navijača (poput navijača rimskih klubova Lacio i Roma).

Problemi Italije se najjasnije mogu vidjeti među fudbalskim huliganima. Sve je tu, nedostatak mogućnosti za mlade ljude koji nemaju šanse da dobiju stalan posao, rasprostranjena ksenofobija i prezir prema vladi i političarima.

Fudbalski stadioni su mjesta gdje se okuplja niža klasa mladih Italijana; generacija koja smatra da ni vladu, ni opoziciju nije briga za njihove probleme.

Sa njenim bogatim sjeverom i ekonomski zaostalim jugom, Italija i sama primjećuje kako se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje. To je plodno tlo za ekstremističke anarhiste koji proteste protiv premijera Silvija Berluskonija ili međunarodnih samita, kao studentske proteste stalno koriste kao mogućnost da napadnu policiju.

Italijanski dnevni listovi nazivaju ove nezadovoljne, nasilne pojedince „generazione perduta“ – izgubljena generacija.

Grčka

Građani Atine vjerovatno više i ne znaju koliko se u njihovom gradu u skorije vrijeme dogodilo uličnih sukoba. Ukoliko bi se gradovi rangirali po najvećem broju protesta, grčka prijestonica bi sigurno zauzela ubjedljivo prvo mjesto.

Predstavnici sindikata redovno pozivaju na generalne štrajkove u ovoj zemlji. Ono što ove, u onovi, mirne proteste čini opasnim su nepredvidive akcije anarhista i ekstremističkih grupa koji se skoro uvijek miješaju sa demonstarntima. Oni ne samo da su maskirani, nego nose i grube rukavice kako bi lakše gađali kamenjem i drugim predmetima.

Obično ne prođe mnogo vremena prije nego što masovne demonstracije u grčkoj prerastu u paljenje policijskih barikada, demoliranje izloga i bacanje kamenica na policajce koji u najvećem broju slučajeva odgovaraju suzavcem.

Posljednji niz protesta na atinskim ulicama je održan krajem juna, kada je grčki parlament usvojio paket najoštrijih mjera štednje u istoriji ove zemlje. U sukobima demonstranata i policije povrijeđeno je stotine ljudi, a desetine su uhapšene.

Gotovo je sigurno da će uslijediti nova runda protesta, a sa njom i zastrašujuće djelovanje anarhista

Posljedice prošlogodišnjih protesta su bile još gore. Kao odgovor na prvi paket mjera štednje koji je u ovoj prezaduženoj zemlji usvojen u maju 2010, demonstranti su ubacili Molotovljeve koktele u banku i tom prilikom je troje zaposlenih stradalo u požaru.

Vijest o njihovoj smrti šokirala je mnoge kritičare vlasti koji su izašli na ulice. Protesti su okončani i u zemlji su proglašen dan žalosti.

Sada se ova zemlja pogođena krizom nalazi na ivici ambisa, sa novim iskušenjima za građane Grčke koja ubrzo dolaze: kao dio novog paketa mjera štednje, porezi na mnoge robe i usluge biće povećani 1. septembra. Gotovo je sigurno da će uslijediti nova runda protesta, a sa njom i zastrašujuće djelovanje anarhista.

Španija

Šatorski kampovi su odnijeti sa madridskog trga Puerta del sol, ali će se „izgrednici“ vratiti. Organizatori protesta u Španiji zakazali su nove masovne proteste za 25. septembar i 15. oktobar, kojima bi trebalo da političkom sistemu zemlje pošalju novi signal nezadovoljstva. „Indignadosi“ su se u maju okupili na internetu, nekoliko dana uoči lokalnih i regionalnih izbora. Prvo su zauzeli centralni madridski trg, zatim su se protesti proširili na na Barselonu i druge španske gradove. Na stotine hiljada ljudi izašlo je ulice.

Demonstranti, uglavnom mladi ljudi, usmjerili su bijes na vladajuće Socijaliste (PSOE) i konzervativnu Narodnu partiju (PP). „Indignadosi“ vjeruju da su te partije žedne moći, da su to korumpirane bande koje se jedino bore za sosptvene interse. Sa par izuzetaka, protesti mladih su do sada bili mirni i civilizovani.

Za vrijeme njihve „okupacije“ trga, demonstranti su na sebe preuzeli ulogu čišćenja Puerte del sol, kako ne bi postao deponija. Glavni problemi koji su ih natjerali na demonstracije su: izborni sistem koji ne ide u korist malih partija, stopa nezaposlenosti među mladima od oko 45 odsto i bolne vladine mjere štednje.

Demonstranti su već postigli određeni uspjeh: Alfredo Perez Rubalkaba, glavni kandidat PSOE za parlamentarne izbore koji su odloženi za 20. novembar, je poslije nominacije rekao da planira da sprovede reforme izbornog sistema. Prema posljednjim anketama, PSOE kaska za PP-om.

Malo je vjerovatno da će „Indignados“ zbog Rubalkabinog obećanja uskoro postati prijatelji sa socijalistima. Rubalkabin kolega iz tabora socijalista, odlazeći premijer Hose Luis Zapatero, nedavno je objavio namjeru da nastavi sa reformama izbornog sistema i da u parlamentu 19. avgusta usvoji nove mjere štednje.

Njemačka

Svima je poznato da se svakog 1. maja na ulicama u berlinskoj četvrti Krojzberg i hambuškom Šanzenvirtelu. Demonstranti pale automobile i sporadično napadaju prodavnice i banke, a policija ih rastjera na stotine. Ipak, posljednjih godina, ovi protesti su poprimili takoreći folklorna obilježja, nimalo slični ozbiljnim protestima iz 1980-ih.

A u poređenju sa nekim djelovima engleskih gradova gdje omladina protestuje protiv vlasti, takozvane problematične četvrti u Njemačkoj, kao što je berlinsko naselje Nojkeln, liče na raj.

Nezaposlenost među mladima u Njemačkoj iznosi 9 procenata, a bolji rezultat u ovom pogledu imaju samo Austrija i Holandija

Ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije, sestrinske partije Merkeline CDU, smatra da u Njemačkoj postoji koncenzus da nasilje protiv neutralnih pojedinaca ne predstavlja način za postizanje sopstvenih iunteresa. Ministar unutrašnjih poslova savezne države Berlin Erhard Kerting se slaže: „Ne mislim da u Njemačkoj postoji takva eksplozivna masa.“

Policija, naravno, na ovo pitanje gleda drugačije. „U nekim djelovima stanovništva, već imamo visok nivo kriminalne energije, kao i društvene i kulturne dezintegracije“, kazao je Rejner Vent, šef Njemačke savezne policije.

"Mi u Njemačkoj smo još uvijek srećni što možemo da opredjeljujemo velike sume novca za saniranje ovih pukotina u društvu, ali ne mora da znači da će to uvijek biti tako."

Iako ovaj stav možda zvuči previše alarmantno, istina je da su zvaničnici u Berlinu i Hamburgu često prinuđeni da bespomoćno gledaju kako se pale automobili, što se gotovo redovno dešava. Ovoga proljeća na meti se načla čak i policijska stanica u Berlinu.

Ipak, čini se da nije toliko vjerovatno da bi ovi pojedinačni incidenti mogli prerasti u talas nasilja kakvo se nedavno desilo u gradovima širom Engleske. Ovo uvjerenje podržavaju i statistički podaci: Nezaposlenost među mladima u Njemačkoj iznosi 9 procenata, a bolji rezultat u ovom pogledu imaju samo Austrija i Holandija. Nasuprot ovome, u Velikoj Britaniji, prema statististici EU, blizu 20 odsto mlađih od 25 godina je nezaposleno.

Galerija