Italijanska tržišta uzdrmana su nakon upozorenja agencije Moody's i predsjednika Savjeta ministara eurozone Žan Klod Junker u vezi sa dugom.
Agencija je u petak objavila da je italijanski rejting Aa2 uvrstila u popis za razmatranje mogućeg sniženja, istovremeno potvrdivši kratkoročni rejting Prime-1, prenose agencije.
"Italijanska ekonomija suočena je sa izazovima koji bi mogli zakočiti rast, s obzirom na okruženje obilježeno dugoročnim strukturalnim preprekama za rast i na mogućnost podizanja kamatnih stopa", saopštila je agencija.
Strukturne ekonomske slabosti, prije svih niska produktivnost i značajna krutost tržišta rada i proizvoda značajno su kočile rast u protekloj deceniji i još ometaju oporavak ekonomije, dodaje se u saopštenju.
Junker je u subotu upozorio da bi kriza u Grčkoj i ostalim zemljama mogla uticati i na Italiju i Belgiju.
"Igramo se vatrom", kazao je Junker u razgovoru za minhenski dnevnik Sueddeutsche Zeitung (SZ).
Kriza bi zbog visine njihovog duga mogla pogoditi i Belgiju i Italiju, čak i prije nego Španiju, kazao je Junker za SZ.
Glavni indeks Milanske berze potonuo je više od dva odsto u ponedjeljak, pri čemu su bojazni ulagača pogodile u prvom redu bankarske dionice, posebno one Bance Monte Paschi di Siena, Bance Popolare i UniCredita.
Pritisak je prisilio vladu u Rimu da ubrza pripreme 40 milijardi eura vrijednog paketa mjera štednje, kojima bi se budžetski deficit do 2014. srezao na samo 0,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Kontekst nije mogao biti teži", zaključio je ekonomist UniCredita, Marko Vali.
Ulagačima su potrebni vjerodostojni ciljevi ministra ekonomije, Đulija Tremontija, dodao je on.
Nove loše vijesti stigle su iz ekonomije, nakon što su službeni podaci u ponedjeljak pokazali strmoglavi pad industrijskih narudžbi u aprilu, od čak 6,4 odsto u odnosu na mart. Italijanska ekonomija u prvom ovogodišnjem kvartalu porasla je samo 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Čelnik udruženja italijanskih poslodavaca Confindustria, Ema Marćegalja zatražila je hitan preustroj poreskog sistema i mjere štednje kako bi se vratilo povjerenje finansijskih tržišta.
"U ovom osjetljivom trenutku ključno je što prije usvojiti plan mjera štednje u vrijednosti 40 milijardi eura. Istodovremeno je nužno sprovesti i niz mjera kojima će se podstaći rast, poput reforme poreskog sistema, uključujući sniženje korporativnih poreza", dodala je.
Bonus video:
