Nezaposlenost, niske plate... Isplati li se biti mlad u doba krize?

Hoćemo više prava: pravo na stalno radno mjesto, na dobru platu, šansu za sopstveni stan i budućnost koju ćemo sami da kreiramo!
85 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.06.2011. 15:47h

U svojim govorima političari često naglašavaju značaj mladih ljudi. Ipak, stvarnost je drugačija. U mnogim evropskim zemljama veliki broj mladih do 24 godine je bez posla. Najveća nezaposlenost je u Španiji.

„Hoćemo više prava: pravo na stalno radno mjesto, na dobru platu, šansu za sopstveni stan i budućnost koju ćemo sami da kreiramo“, ponavljali su mladi Španci na protestima.

Mnogi Španci se osjećaju kao da pripadaju izgubljenoj generaciji. Generaciji koja mora da ispašta zbog krize koju nije izazvala.

Mnogi Španci se osjećaju kao da pripadaju izgubljenoj generaciji. Generaciji koja mora da ispašta zbog krize koju nije izazvala.

Zato su mladi proteklih nedjelja izlazili na ulice. Protesti razočaranih mladih ljudi u Madridu, Barseloni i drugim gradovima bili su tema svih svjetskih medija.

Jedan od razloga za mizeriju jeste okončanje građevinskog buma. Građevina je ključni sektor španske privrede.

Poslije pucanja mehura nekretnina, izgradnja stanova je opala za 70 odsto. Tokom buma mnogi mladi ljudi su prije vremena napustili školu. Tada su na gradilištima dobro zarađivali. Sada su bez posla.

U krizama se najpre otpuštaju mladi

Španija nije usamljeni slučaj u Evropi. U Grčkoj, Irskoj ili Italiji nezaposleno je oko 30 odsto mladih.

U decembru 2010. stopa nezaposlenosti među mladima u 19 od 27 zemalja EU iznosila je preko od 20 odsto. Holger Šefer, stručnjak za tržište rada na Institutu za njemačku privredu, kaže da su mladi prve žrtve privredne krize:

Ako se poboljša situacija na tržištu rada, tada će se poboljšati i tržište rada za mlade ljude

Biro za nezaposlene u Haleu - u Njemačkoj nema mnogo mladih u redu za posao Biro za nezaposlene u Haleu - u Njemačkoj nema mnogo mladih u redu za posao

Politika ima ograničene, kratkoročne mogućnosti da nešto promjeni, smatra Šefer.

Najvažnija mjera je da se oživi privreda, a time i tržište rada: „Konjunktura ima važnu ulogu za razvoj tržišta rada za mlade ljude. Stvaranje mjesta za stručnu obuku zavisi od opšteg razvoja tržišta rada. Ako se poboljša situacija na tržištu rada, tada će se poboljšati i tržište rada za mlade ljude. To smo u prošlosti jasno mogli da vidimo u zemljama koje je sada zahvatila kriza. Španija je 2006. imala stopu nezaposlenosti među mladima 18 odsto, znatno manje od sadašnja 44 odsto“, kaže Šefer.

Njemačka pozitivan primjer

Njemačka se za razliku od većine drugih evropskih država mnogo bolje izborila sa krizom. Njemačka bilježi privredni rast, izvozni bum, konstantnu potrošnju. Nezaposlenost među mladima u Nemačkoj je ispod 10 odsto – sličnu stopu imaju još samo Austrija i Holandija, piše Dojče Vele.

Pored privrednog razvoja, mnogi stručnjaci smatraju da je i dualni obrazovni sistem, dakle paralelno stručno obrazovanje i rad u preduzeću, jedan od glavnih razloga za tako nisku stopu nezaposlenosti među mladima.

Prvi nezaposleni akademci iz Španije već su se uputili ka Njemačkoj.

Ipak, Rudolf upozorava da ne treba biti preterano euforičan: „U Njemačkoj je stopa nezaposlenosti među mladima vrlo niska. Ali istovremeno veliki broj mladih koji su tek počeli da rade, nalaze se u nezavidnoj situaciji. Oni su pozajmljena radna snaga, loše su plaćeni, ne postoji zakonom utvrđena jedinstvena minimalna plata. Veliki broj mladih radi na određeno vrijeme, posle prakse ne ostaju u preduzeću. Zato mladima nije lako. Takođe, ako se ekonomska situacija ponovo pogorša u Njemačkoj, oni su prvi na udaru da izgube posao.“

Za sada njemačka privreda konstantno raste. Prvi nezaposleni akademci iz Španije već su se uputili ka Njemačkoj. Ipak, jezička barijera je ogromna. Bez znanja njemačkog ili barem engleskog jezika, na njemačkom tržištu rada imaju slabe šanse.

Galerija

Bonus video: