Belgija će u ponedjeljak obilježiti tačno godinu dana bez nove vlade nakon posljednjih parlamentarnih izbora održanih 13. juna 2010, a razlike između Flamanaca i Valonaca su tolike da se još ne vidi kraj rekordnom vakuumu vlasti.
"Prvi put u istoriji Belgije, vodeća politička stranka u zemlji je jedna separatistička stranka, a reč je o N-VA (desničarskoj Neoflamaskoj alijansi) koja je na izborima osvojila 28,2 odsto glasova u Flandriji", podsjeća politikolog Vensan de Korbiter.
Prvi put takođe, flamanske partije traže postizanje dogovora o prenosu još većih ovlašćenja na regione, što zahtjeva dvotrećinsku većinu u parlamentu, i to prije stvaranja nove vlade.
"To znači da treba da pregovaramo o preuređenju beligijske države sa strankom za koju se s pravom smatra da želi nestanak Belgije", ocjenjuje De Korbiter sumirajući težinu izazova pred kojima se našla zemlja.
Frankofoni Valonci, koji predstavljaju 40 odsto belgijskog stanovništva i 60 odsto Flamanaca, strahuju da bi dodatna autonomija koju traže u Flandriji oslabila oba regiona i dovela do raspada zemlje.
Finansije se čak popravljaju
Poslednjih godinu dana tekuće poslove u vladi obavlja odlazeći kabinet Iva Leterma i da paradoks bude veći, sasvim se dobro snalazi: stanje javnih finansija se popravlja, zemlja nije u blokadi jer je na primer mogla da donese odluku o slanju aviona u Libiju, a ni stanovništvo ne osjeća u svakodnevnom životu da na čelu zemlje nema vlade.
Tome prije svega doprinosi normalno funkcionisanje regionalnih vlasti na koje su još ranije prebačena brojna ovlašćenja.
Ako tokom ljeta najjače stranke iz oba regiona ne postignu dogovor, na jesen bi mogli biti raspisani novi izbori uz rizik da razlike u stavovima najvećih političkih protagonista nakon toga budu još veće.
Istovremeno, prema istraživanju javnog mnjenja čiji su rezultati juče objavljeni, dvije trećine Belgijanaca vjeruje da će njihova država biti sposobna da izbegne raspad.
Bonus video:
