Evropska komisija nastojala je da umanji važnost "zaštitne klauzule" koja bi omogućila skidanje sa bijele šengenske liste, koja bi trebalo da stupi na snagu pošto je u junu prihvati Savjet ministara, a nakon toga i Evropski parlament.
Detaljniji uvid u prijedlog promjene te regulative, koji bi trebalo da stupi na snagu krajem ove ili početkom naredne godine, ipak otkriva da se radi o važnoj promjeni.
Cilj te promjene je da se malo preplaše Srbija i Makedonija, iz kojih se bilježi stalno povećan broj tražitelja azila, tako da ozbiljnije priđu rješavanju ovog pitanja.
Takođe, da bi se moglo nastaviti sa ublažavanjem viznog režima, recimo prema Kosovu ili Turskoj, zemlje članice moraju da budu sigurne da će moći da se zaštite pred navalom migranta iz tih zemalja, rečeno je "Vijestima".
Dvije zemlje zapadnog Balkana koje se pominju su isključivo Srbija i Makedonija, jer tražitelji azila u Evropsku uniju porijeklom su iz tih zemalja.
"Ali, čak i da je broj tražitelja azila veći nego dosad, ne dolazi u obzir da skinemo Srbiju sa bijele šengenske liste, jer nam je stalo do Tadićeve vlade", rekao je "Vijestima" evropski izvor.
Srbija će teško da smanji broj ilegalnih imigranata
Evropska komisija sada predlaže precizni opis kada može da se potegne zaštitna klauzula koja bi omogućila privremeno vraćanje obaveze vađenja viza građanima neke zemlje.
Zaštitna klauzula može da se potegne ako se u šest mjeseci za 50 odsto poveća izliv tražitelja azila ili onih koji su značajno produžili svoj boravak u EU, a ušli su na tromjesečnu turističku vizu - u odnosu na prethodnih šest mjeseci.
Pri tome će se uzeti i obzir i o kakvim se brojkama radi i da li su te brojke zaista visoke. Za ilustraciju, ako Luksemburg kaže da je u zadnjih šest mjeseci imao 42 tražitelja azila, a u prethodnih šest mjeseci samo 21, to se ne bi uvažilo. Ali, ako se radi o hiljadama u nekoliko mjeseci, onda bi države mogle da dignu alarm.
Vize bi se tada ponovo uvele, i to na šest mjeseci, a maksimalno bi moglo da se produži za još devet mjeseci, stoji u prijedlogu izmjene regulative Evropske komisije.
Ali, ova problematika još je komplikovanija nego što izgleda, jer je činjenica da će Srbija veoma teško da smanji broj ilegalnih imigranata, jer su oni u većini slučajeva Romi.
"Ne možemo reći autobusu punom Roma, koji izlazi iz zemlje sa urednim pasošima, da ne mogu izaći jer su Romi. Da to napravimo, smjesta bi bili tuženi Strasburskom sudu za ljudska prava. Zašto taj autobus ne zaustavi mađarski carinski policajac?", komentirao je jedan sprski diplomata za "Vijesti".
Azil izlaz iz ekonomske krize
Istina je da nijedna EU zemlja ne želi da napraviti ni jedan jedini nepopularni potez po pitanju Roma, ali, isto tako, da građani EU zemalja nisu spremni na jako povećan udio romske populacije u svojim zemljama.
Neki Romi iz regiona u traženju azila našli su ekonomski izlaza. Traženje azila podrazumijeva šest mjeseci relativno kvalitetnog smještaja na račun države u kojoj se traži azil, a kad se taj period završi, vraćaju se u zemlju iz koje su došli.
Tih šest mjeseci, dok se - listom negativno - ne riješe njihovi zahtijevi za azil, su šest mjeseci odmora od teškog siromaštva i deprivilegovanog načina života. Evropska komisija će tražiti da zemlje iz kojih Romi uglavnom dolaze u EU, jako poprave njihov položaj.
Bonus video:
