U Njemačkoj je od 80-ih godina oko 25.000 ljudi prešlo u islam.
Njihove porodice ne reaguju uvek pozitivno na takvu odluku. Teolozi kao najčešći motiv za promjenu vjere navode ubjeđenja. Prinude nema.
Nikol je imala nešto više od 20 godina kada je riješila da postane muslimanka, piše Dojč Vele.
Majka dvoje djece kaže da je „odrasla bez religije, ali da je sa 14 odlučila da se krsti, jer je počela da se interesuje za religiju“.
Kako je vreme odmicalo, Nikol (28) više nije mogla da se identifikuje sa hrišćanstvom.
„Odgovori sveštenika na sve dileme su uvek bili: ‘To je jednostavno tako’. U islamu je, naprotiv, sve objašnjeno. Čovjek ima za sve jedan odgovor i jedno pravilo.“
Roditelji poštuju njenu odluku.
„Sve dok ne moraju da me vide sa maramom, što uopšte ne podnose, moja odluka je u redu.“, kaže Nikol.
Ona se dobro osjeća u tome što čini, jer „kada čovjek zna zašto nešto čini, onda može i da se pridržava pravila“.
Brak sa muslimanom
I Tulija (35) je prešla u islam, doduše tek posijle nekoliko godina braka sa jednim muslimanom.
„Moje vaspitanje nije imalo nikakvih dodira sa religijom. Tek kada sam upoznala supruga, koji je porijeklom iz Sirije i koji je polako sam počeo da se interesuje za islam i da ga praktikuje, počela sam da shvatam šta uopšte znači islam.“
Mnoge vrijednosti koje propoveda islam, Tulija poznaje iz sopstvene porodice: „Iskrenost, pristojnost, težnja da se uvek vidi dobro u čovjeku, te vrijednosti su mi prijeneli roditelji još od malih nogu.“
Ipak, ova žena je na početku imala problema da razume religiju supruga.
„Jednom mi je ispričao o naučnim čudima u islamu. Tada sam bila potpuno fascinirana. Nisam to sebi mogla da objasnim, ali sam u tom trenutku odlučila da postanem muslimanka.“
Tulija je bila iznenađena time kako Kuran prije 1.400 godina precizno objašnjava razvoj embriona i to bez današnjih medicinskih sredstava i saznanja.
Promena vjere iz ubeđenja
Monir Azaui iz Ahena je u posljednjih deset godina vidio oko 300 slučajeva promene vjere.
Njegovo iskustvo pokazuje da ljudi u Njemačkoj prelaze u islam prije svega iz ubjeđenja.
Odlučujući su kontakti u školi, na poslu ili u privatnom okruženju.
Tamo se stvaraju prilike da se bliže upozna islam, kaže Azaui.
Ima i onih koji iz ljubavi prema jednom muslimanu konvertiraju i na taj način ih buduća porodica prihvata. Ipak, većina ljudi prelazi u islam iz ubjeđenja.
Nije poznat tačan broj konvertita u Nemačkoj
„Da biste prešli u islam, ne morate nigde da se registrujete“, kaže Azaui.
Stručnjak za islam, Salim Abdulah takođe ne može da navede tačne brojke.
Procenjuje da je u Njemačkoj oko 25.000 ljudi prešlo u islam.
On ne može da potvrdi pretpostavku da prije svih žene konvertiraju kako bi mogle da se udaju za muslimana: „Iz iskustva mogu da kažem da žene 10, 15 godina žive u braku sa muškarcima muslimanske vjere, pa tek onda odlaze u džamiju i žele da pređu u islam.“
To čine, ne zato što ih muškarac na to primorava, nego iz ubeđenja jer „islamska vjera dozvoljava da musliman oženi nemuslimanku“, kao je Abdulah objasnio.
Most između zajednica
Ipak, dešava se da porodica jednog konvertita prekine svaki kontakt sa njim.
„Kad neko promeni vjeru, često je jedini iz porodice i time, naravno, nastaju sukobi.
Zato i ima dosta ljudi koji kada pređu u islam, to najpre zadrže za sebe i postepeno pripremaju porodicu za istinu“, kaže Azaui.
Muslimanski sveštenici podržavaju konvertite da održe kontakt sa roditeljima. U Islamu je važno poštovati i cijeniti roditelje.
Monir Azaui ne vidi konverziju samo kao prelazak u drugu religiju.
Upravo njemački muslimani imaju važnu ulogu: „Konvertiti mogu da budu most između muslimanskih zajednica i društva. Oni dobro govore njemački i poznaju njemačku kulturu.“
Bonus video:
