U depeši pod oznakom “povjerljivo” poslatoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u batljonu pod okriljem Unprofora u BiH 1995, što je izazvalo oštru reakciju medija, a prenosi Beta.
Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su „časno i savjesno služili u teškim okolnostima", ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspjeha u sprečavanju masakra nad Muslimanima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.
Vojnici su se vratili kući uz kritike da su nekompetentni
U depeši objavljenoj drugog februara, navodi se da se „kukavice iz holandskog bataljona" u Holandiji okrivljuju što ništa nijesu uradili da spriječe masakr, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN.
Vojnici su se vratili kući uz kritike da su nekompetentni, a mnogi su tražili liječenje od traume. Masakr je doveo do pada holandske vlade 2002. poslije izvještaja Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju, u kojem su vojnici oslobođeni većeg dijela krivice, budući da su bili brojno nadvladani i slabo naoružani, ali je krivica dijelom pripisana vladi koja ih je poslala.
Posljedica je, navodi se u depeši koju je potpisao zamjenik šefa misije u ambasadi Čat Blejkmen, da holandska vlada mora da ispuni odabrane kritirijume prije nego što parlament pristane da pošalje trupe u inostranstvo.
Zaustavljeno slanje holandskih vojnika u Avganistan
Najznačajniji zahtjev se tiče većih ovlašćenja kako bi se izbjeglo neispunjavanje zadatka, što se, vjeruju Holanđani, dogodilo u Srebenici. Zbog toga je i nekoliko puta bilo zaustavljeno slanje holandskih vojnika u Avganistan.
Zbog znamenja holandskom bataljonu iz Srebrenice organizovani su protesti u Sarajevu i Hagu, a taj potez su kritikovale Majke Srebrenice, kao i mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava u Holnadiji.
Holanđani vjeruju da treba raditi na vladavini prava u svijetu
U drugoj depeši, poslatoj 2000. iz ambasade SAD u Hagu, a koju je Vikiliks objavio drugog februara, navodi se da većina Holanđana vjeruje da treba raditi na vladavini prava u svijetu, ako je nužno i vojnim operacijama, ali da niko ne želi da bude ponovo izložen riziku neuspjeha poput Srebrnice.
Holandske vlasti su među kriterijume uvrstile jasan mandat UN ili druge međunarodne organizacije, ukidanje dvostruke komande i održive političke i vojne ciljeve. "Nije slučajnost to što su se Holanđani distancirali od obaveza na terenu na mjestima kao što su Kosovo, Kipar ili Zapadna Sahara", navodi se u depeši iz 2000.
Galerija
Bonus video:
