Popustio pod pritiskom: Slovački tužilac dao ostavku zbog slučaja Kucijak

Ubistvo novinara je značajan faktor na današnjim predsjedničkim izborima u Slovačkoj. Favorit je aktivistkinja u borbi protiv korupcije Zuzana Čaputova
1471 pregleda 0 komentar(a)
Peter Šufliarski, Foto: TASR
Peter Šufliarski, Foto: TASR
Ažurirano: 30.03.2019. 11:25h

Zamjenik slovačkog državnog tužioca popustio je juče pod pritiskom i dao ostavku zbog kontakata sa glavnim osumnjičenim za ubistvo istraživačkog novinara Jana Kucijaka, što je drugi takav odlazak u slučaju visokog profila.

Ubistvo Kucijaka, koji je pisao o poličkoj korupciji i slučajevima prevare, i nađen je mrtav sa vjerenicom u februaru 2018, izazvalo je najveće proteste u Slovačkoj od pada komunizma i dovelo do ostavke premijera Roberta Fica.

Državni tužilac Jaroslav Čižnar je rekao da je njegov zamjenik Peter Šufliarski pristao da se povuče nakon što je priznao da je razmijenio stotine sms poruka sa osumnjičenim za ubistvo Kucijaka, prije njegovog hapšenja, prenio je Rojters.

Mediji su u srijedu objavili neke od poruka sa optuženim, biznismenom Marianom Kočnerom, koji je povezan sa političarima. U njima Šufliarski raspravlja o politici.

Kočner, kojeg je Kucijak pominjao u izvještajima, optužen je ranije ovog mjeseca da je naredio ubistvo novinara. On je odbacio optužbe.

Šufliarski je u četvrtak izjavio da je komunikacija bila greška, ali je negirao da je sarađivao sa biznismenom na bilo koji način.

Drugi zamjenik državnog tužioca je smijenjen u januaru zbog kontakata preko interneta sa drugim osumnjičenim za ubistvo.

Usljed nepovjerenja javnosti u političke lidere, pažnja je usmjerena na bilo kakav znak da je ubistvo povezano sa vladajućim krugovima.

Ubistvo novinara je i značajan faktor na predsjedničkim izborima, čiji se drugi krug održava danas. Ankete su pokazale da bi na čelo države mogla doći poznata aktivistkinja borbe protiv korupcije Zuzana Čaputova.

Dojče vele ocjenjuje da su tri izbori od velikog značaja ne samo za Slovačku već i za cio region centralne i istočne Evrope.

Nadmeću se dva najbolje plasirana kandidata iz prvog kruga - aktivistkinja socijalno-liberalne orijentacije Čaputova i Maroš Šefčovič, bivši šef misije Slovačke pri Evropskoj uniji, a sada jedan od potpredsjendnika Evropske komisije. Njega podržava vladajuća slovačka populistička partija Smer - socijalna demokratija. Funkcija predsjednika Slovačke uglavnom je ceremonijalna, ali, kako navodi DW, mnogi slovački komentatori ocjenjuju da se na današnjim izborima odlučuje da li će pobijediti „alternativna mafija” ili „ustavna država”.

Ankete su pokazale da je advokatica Čaputova (45) u znatnoj prednosti i mogla bi da osvoji više od 60 odsto glasova. Diplomata Šefčovič (52), ima podršku od oko 40 procenata.

Iako je donedavno bila nepoznata, Čaputova nije fenomen koji su naduvali mediji, kako to tvrde političari vladajuće koalicije. Skoro dvije decenije radila je kao advokat i bila angažovana na slučajevima vezanim za ljudska prava.

„Jedino što je potrebno za trijumf zla nad dobrom je da dobri ljudi ne čine ništa”, glasila je nedavna objava Čaputove na Fejsbuku, kada je apelovala na 4,4 miliona registrovanih birača da joj daju podršku. BBC navodi da je ona uobličila predizbornu trku kao borbu između dobra i zla, i ako pobijedi, biće prva žena na čelu države.

DW navodi da je Slovačka pretežno konzervativna zemlja - iako njome upravlja koalicija stranaka koje se deklarišu kao socijaldemokratske. Smer, koji predvodi vladajuću koaliciju, uglavnom zastupa desničarske i desno-populističke pozicije.

Činjenica da je jedna razvedena žena politički liberalne orijentacije favorit u predsjedničkoj trci pokazuje koliko je veliko raspoloženje za promjene u zemlji, ocjenjuje se u analizi, ali i dodaje da je to samo naizgled u suprotnosti sa usponom populista u čitavom regionu jer istraživanja u zemljama centralne i istočne Evrope pokazuju da mnogi ljudi žele više vladavine prava, više transparentnosti i bolje upravljanje zemljom. Politički uspon Čaputove objašnjava se ogorčenjem mnogih Slovaka zbog korupcije i kriminalnih radnji vladajuće elite, ali nedostatkom promjena nakon ubistva Jana Kucijaka. Iako su prije godinu dva najmoćnija političara, premijer Fico i njegov ministar unutrašnjih poslova Robert Kalinak, podnijeli ostavke, do fundamentalnih promjena u politici i državi nije došlo, navodi DW.

Zbog afera i prevara, iza rešetaka je i Ladislav Basternak, tajkun koji se bavi nekretninama. DW ističe da su on i Kočner najkontroverzniji slovački preduzetnici i svojevrsni simboli korupcije i kriminalnih poslovnih akcija u državi.

Basternak i Kočner su godinama održavali bliske odnose sa visokorangiranim političarima i najvišim zvaničnicima u zemlji. Robert Fico, na primjer, još živi u luksuznom stanu u stambenom kompleksu koji je, do konfiskacije, pripadao Basternakovoj poslovnoj imperiji, piše DW i dodaje da se Zuzana Čaputova zalaže za borbu protiv takve sprege političara i sumnjivih oligarha.

„Ako pobijedi, biće to dokaz da je većini Slovaka stalo do svoje zemlje i da im je dosta Ficovog korumpiranog i kriminalnog sistema”, kazao je Matus Kostolni, glavni urednik liberalnog dnevnog lista Denjik N, kako je prenio BBC.

„Prije deset godina, jedna liberalka (premijerka Iveta Radičova) nije uspjela da ubijedi dovoljno ljudi u svoju politiku. Ali, Slovačka se promijenila.”

EP upozorio na porast prijetnji novinarima

Poslanici Evropskog parlamenta su zatražili nezavisnu istragu o korupciji na Malti i u Slovačkoj. Na plenarnoj sjednici u četvrtak u Strazburu usvojena je rezolucija kojom se osuđuje „nastavak napora sve većeg broja vlada država članica EU da slabe vladavinu prava, odvojenost grana vlasti i nezavisnost pravosuđa.”

U dokumentu koji je usvojen sa 398 naprema 85, i 69 uzdržanih, takođe se upozorava na „porast prijetnji” novinarima širom Evropske unije. Njime se usvajaju zaključci radne grupe koju je osnovala komisija za građanske slobode da nadzire vladavinu prava u EU, posebno na Malti i u Slovačkoj, nakon ubistava novinara.

U rezoluciji piše da ubistva Dafne Karuane Galicije na Malti, Jana Kucijaka i Martine Kušnirove u Slovačkoj, te novinarke Viktorije Marinove u Bugarskoj, imaju „uznemirujući efekat na novinare” širom EU.

„Snažna demokratija zasnovana na vladavini prava ne može funkcionisati bez snažnih i nezavisnih medija”, navodi se u dokumentu.

Preporučujemo za Vas