Kad partije izvuku suprotne pouke: Evropski izbori smanjili šanse za dogovor o Bregzitu

Rezultati evropskih izbora u Velikoj Britaniji ukazuju koliko će teško biti naći dogovor o Bregzitu koji će zadovoljiti većinu glasača, ocjenjuje u analizi na BBC profesor politikologije na univerzitetu Stratklajd, Džon Kertis
812 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Šanse za dogovor u Velikoj Britaniji oko izlaska iz Evropske unije (EU) - Bregzit, dodatno su smanjene poslije evropskih izbora pošto su razlike između dvije glavne stranke još veće, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Do udaljavanja je došlo pošto su vladajući konzervativci i opozicioni laburisti izgleda izvukli suprotne pouke iz uspjeha stranaka koje su za tvrd Bregzit i onih koje su za ostanak u EU.

Rezultati evropskih izbora u Velikoj Britaniji ukazuju koliko će teško biti naći dogovor o Bregzitu koji će zadovoljiti većinu glasača, ocjenjuje u analizi na BBC profesor politikologije na univerzitetu Stratklajd, Džon Kertis.

Bregzit partija koju predvodi Najdžel Faraž je ubjedljivo pobijedila s 32 odsto glasova i s UKIP koji se takođe zalaže za tvrd Bregzit, ukupno 35 odsto glasača je pokazalo da nema problema s izlaskom iz EU bez dogovora.

S druge strane, ukazuje Kertis, 35 odsto glasača je podržalo tri stranke koje su za drugi referendum - Liberaldemokrate, Zelene i Čejndž Ju-Kej. Ako se njima dodaju glasovi velške Plaid Kamri i Škotske nacionalne partije procenat glasova za ostanak je nešto iznad 40 odsto.

"Konzervativna partija i Laburistička partija zajedno su osvojile 23 odsto glasova, što je njihov najgori kombinovani rezultat u istoriji", ističe Kertis i ocjenjuje da će rezultati glasanja pored nedoumica oko Bregzita, nametnuti i pitanja o dvopartijskom sistemu u zemlji.

Podjele oko Bregzita produbljene su na evropskim izborima u Velikoj Britaniji, piše u komentaru Tereza Rafael u Blumbergu i podvlači da se obje velike stranke, poslije poraza na izborima, suočavaju s egzistencijalnim odlukama o stavu prema Evropi.

Mada je primamljivo zaključiti da su stranke koje su za ostanak u EU imale bolje rezultate na izborima od onih koje su se zalagale za Bregzit bez dogovora, glasanje je pokazalo veću podijeljenost britanske javnosti, piše urednica u Blumbergu.

Izbori su takođe pokazali da ne postoji centar u britanskoj politici kada je u pitanju Bregzit, podvlači Rafael i dodaje da sada umjesto stare razlike lijevo-desno koja je omogućila dominaciju dvije velike stranke, glasači sebe sve više identifikuju s grupama prema pitanjima da li i kako napustiti EU.

Evropski izbori utoliko postavljaju centralno pitanje i konzervativcima i laburistima: kakav Bregzit, ako uopšte, oni žele.

Fajnenšel tajms ocjenjuje da konzervativci poniženi na izborima idu ka mnogo čvršćem stavu o Bregzita, dok laburisti idu ka čvršćem stavu za ostanak pošto su ih nadmašile liberaldemokrate.

Ubjedljiva pobjeda Bregzit partije povećala je pritisak za izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, s panikom među vladajućim torijevcima, ističe Fajnenšl tajms, ali i ukazuje da postoji dio političara među konzervativcima koji su protiv Bregzita bez dogovora.

Imajući u vidu snažne euroskeptične stavove oko 106.000 članova Konzervativne partije koji će izabrati sljedećeg premijera, većina torijevaca očekuje da će novi lider usvojiti stav o Bregzitu kako bi neutralizovao prijetnju od Faraža, piše Fajnenšel tajms.

S druge strane, navodi britanski list, pokušaj novog konzervativnog premijera da ispuni obećanje o Bregzitu bez dogovora podijeliće partiju, budući da proevropski konzervativci privatno kažu da će oboriti vladu da bi izbjegli takav ishod.

Jedini izlaz iz sadašnje situacije bi bilo organizovanje drugog referenduma o Bregzitu, ocjenjuje u Gardijanu kolumistkinja Poli Tojnbi, ističući da će novi premijer koji zamijeni Terezu Mej naslijediti problem s kojim se ona suočavala – paralisani parlament.

Manjak legitimiteta novog konzervativnog premijera takođe će biti ozbiljna slabost, imajući u vidu da je njegova partija osvojila najmanji procenat glasova od 1832, piše kolumnistkinja lista koji se čvrsto zalaže za novi referendum.

Pošto će novi lider naslijediti paralisani parlament koji dosad nije mogao da se usaglasi o predlozima za Bregzit, izlaz je ponovo obraćanje biračima, ističe se u tekstu.

Referendum će za obje velike partije biti manje uznemirujući nego opšti izbori, zaključuje ona i dodaje da je to jedini način da se spali rana nacionalne podjele i suoči jednom za svagda sa svim mračnim pitanjima oko Bregzita.

Tojnbi ocjenjuje da su pristalice ostanka pobijedile na evropskim izborima i da bi pobijedile na drugom referendumu - zašto se inače zagovornici izlaska iz EU žestoko opiru manjoj poteškoći kakav je drugi referendum.

Bonus video: