Ko je bio Serđo Markione: Radoholičar, spavao je u avionu, više od godinu dana krio da je bolestan

Dok jedni stručnjaci ukazuju da i direktori imaju pravo na privatnost, posebno u vezi sa zdravljem, drugi kažu da bi objelodanjivanje loših vijesti o tome pomoglo da se na radnom mjestu razbije tabu o bolesti i rukovodilaca i zaposlenih
164 pregleda 0 komentar(a)
Serđo Markione, Foto: Reuters
Serđo Markione, Foto: Reuters
Ažurirano: 29.07.2018. 11:37h

Pokojni osnivač i šef "Fiat-Krajslera" (FCA), glavni direktor Serđo Markione je bio notorni radoholičar koji je redovno spavao u avionu kompanije kojim je neprekidno putovao između dvije obale Atlantskog okeana, često "slijećući" pravo na naslovne stranice zbog promućurnih poslovnih odluka.

Uprkos javnom profilu, čuvao je tajnu od svog Upravnog odbora: bio je teško bolestan više od godinu dana.

Poslije njegove iznenadne smrti prošle nedjelje u 66. godini, otkriće da je Markione tako dugo skrivao bolest i od kompanije i od najbližih saradnika, podstaklo je debatu o tome koje lične podatke o sebi direktori moraju podijeliti s kompanijama i dioničarima.

Dok jedni stručnjaci ukazuju da i direktori imaju pravo na privatnost, posebno u vezi sa zdravljem, drugi kažu da bi objelodanjivanje loših vijesti o tome pomoglo da se na radnom mjestu razbije tabu o bolesti i rukovodilaca i zaposlenih. Najviši rukovodioci takođe treba da imaju u vidu da su najprije odgovorni prema upravnim odborima, zatim prema zaposlenima i pred investitorima.

"Mislim da je ovo klasičan slučaj: kada ste stariji a bolesni, stigmatizovani ste", rekla je Keri Kuper, stručnjak za organizacionu psihologiju i zdravlje na Poslovnom fakultetu u Mančesteru, u Velikoj Britaniji. "U ovom slučaju, on je možda mislio da će to negativno uticati na kompaniju ili da mu neće dozvoliti da nastavi da radi".

Slučaj Markionea je jedinstven po tome što se on poistovjetio s novim proizvođačem automobila kojeg su napravile dvije firme koje su propadale - Fiat i Krajsler.

Finansijski analitičari, s obzirom na njegov plan da se povuče u proljeće 2019. godine, već su izrazili zabrinutost da li će njegovi nasljednici moći da rade kreativno i fleksibilno kao on, tim pre što je Markione u junu postavio petogodišnji plan rada kompanije.

Dok je Upravni odbor FCA brzo 21. jula zamijenio Markionea na mjestu izvršnog direktora čim je njegova porodica obavijestila da ne može da se vrati na posao "zbog komplikacija poslije operacije ramena", švajcarska bolnica u kojoj je umro u srijedu je potom objelodanila da se on tu više od godinu dana liječio zbog ozbiljne bolesti.

"Fiat-Krajsler" je na to otkriće reagovao saopštenjem da kompanija nije znala za dugogodišnje stanje zdravlja Markionea.

Tako je krajem ove nedjelje "Fiat-Krajsler" izgubio skoro 11 odsto vrijednosti deonica na nestabilnom berzanskom tržištu, a na Njujorškoj berzi devet odsto.

Džefri Sonenfeld, profesor Fakulteta Univerziteta Jejl za menadžment, rekao je da direktor ima "moralnu, etičku i pravnu odgovornost... da razmotri negativne materijalne posljedice te veoma važne informacije. Kao direktor, odričete se određenog stepena privatnosti".

Sonenfeld je kao dobre primjere pomenuo to što su direktor"JP Morgana" Džemi Dajmon i glavni izvršni direktor "Goldman Saksa" Lojd Blankfajn obavijestili upravne odbore i zaposlene o svojom obolijevanju od raka i nastavili da rade.

S druge strane, firma "Epl" je znala za bolest svog osnivača Stiva Džobsa, ali je 2008. godine objavila dezinformacije o tome. "To je bilo gore od spinova. To su bile neistine", rekao Sonenfeld.

Đuzepe Berta, koji je napisao nekoliko knjiga o Fiatu i o Fiat-Krajsleru, i koji je poznavao Markionea, rekao je da je bio iznenađen jer za Markioneovu bolest nije znao ni nasljednik porodice Anjeli, osnivača i vlasnika Fiata, ni predsjednik FCA Džon Elkan.

"Očigledno su se odnosi između direktora Markionea i akcionara Elkana veoma pogoršali", rekao je Berta.

Mada je Markione postavio "Fiat-Krajsler" na snažnu finansijsku osnovu, eliminsavši dug kako je obećao, Berta je rekao da zato taj proizvođač automobila nije ulagao u nove proizvode što konkurencija radi, uključujući električna vozila i automobile sa autonomnim upravljanjem, već da je to htio tek pošto sprovede petogodišnji plan koji je nedavno utvrdio.

Međutim, takvo rezonovanje je beskorisna posljedica taštine, kažu stručnjaci.

"Niko, i zaista: niko nije nezamjenljiv", rekla je britanska profesorka poslovne psihologije Kuper. "Svi su govorili: 'Šta će biti s Eplom posle Stiva Džobsa?', a da li se firmi desilo nešto loše?".