Vladajuća poljska konzervativna stranka Pravo i pravda dobila je na današnjim parlamentarnim izborima povjerenje birača da vodi zemlju i naredne četiri godine, nagovještavaju prve procjene ishoda izbora.
Prema izlaznoj anketi agencije Ispos, objavljenoj po zatvaranju birališta, Pravo i pravda je osvojila 43,6 odsto glasova i imaće 239 od 460 poslanika u donjem domu poljskog parlamenta Sejmu, četiri više nego na izborima 2015. godine.
To je najveći uspjeh jedne partije pobjednice na poljskim izborima od 1989. godine koji konzervativcima omogućava da formiraju jednopartijsku vladu.
Liberalna opoziciona Građanska koalicija osvojila je 27,4 odsto glasova i imaće 130 poslanika, a Savez demokratske ljevice 11,9 odsto glasova, odnosno 43 poslanika, prema izlaznoj anketi.
U donji dom poljskog parlamenta ušla je i Poljska narodna stranka s 9,6 odsto glasova i imaće 34 poslanika, a cenzus od pet odsto prešli su i radikalni nacionalisti iz Konfederacije sloboda i nezavisnost sa 6,4 odsto glasova i imaće 13 poslanika.
Alarmiranjem da je riječ o najvažnijim izborima od pada komunista koji odlučuju da li će Poljaci živjeti u slobodnoj zemlji, uskoro i sa njemačkim platama, ili će im liberalna opozicija razrušiti tradiocionalne katoličke vrijednosti i oduzeti bogata socijalna davanja koja su uveli konezervativci, vladajuća stranka je u posljednjim danima predizborne kampanje uspjela da mobiliše birače i izlaznost je dostigla rekordnih 61,1 odsto.
Po objavljivanju rezultata na osnovu izlazne ankete, lider stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski proglasio je pobjedu.
"Uprkos tom jakom frontu protiv nas, uspjeli smo da pobijedimo i sve ukazuje na to da će tako i ostati. Ako tako ostane, to će biti trajna dobra promjena. Čeka nas prvo refleksija nad tim šta je uspjelo, a šta nije i zbog čega ozbiljan dio društva smatra da nas ne treba podržati. Dobili smo puno, ali zaslužujemo više. To više je obaveza koja se tiče prije svega nas", kazao je Kačinjski.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da je stranka Pravo i pravda dobila povjerenje oko osam od 30 miliona registrovanih birača u Poljskoj koja ima 38 miliona stanovnika i dodao da je to najveći uspjeh neke stranke od 1989. godine.
"Taj uspjeh znači da je najveća grupa Poljaka u posljednjih 30 godina ne samo ukazala povjerenje, već nam rekla 'Želimo da nastavite taj tip promjena'. Za nas je neobično važno da razumijemo sve. Poljska je jedna i ta parola vodilja mora da se ogleda u našim aktivnostima", naveo je Moravjecki.
Lider proevropske Građanske koalicije Gžegož Shetina požalio se da su izbori bili neravnopravna borba.
"To je bila teška kampanja. To nije bila ravnopravna borba, tu nije bilo principa. Nismo imali utisak da startujemo u poštenoj borbi i da se protivnik služi poštenim metodama", kazao je Shetina i obećao da će pokušati da još šire integriše opoziciju protiv konzervativaca.
Jaroslav Kačinjski i njegovi konzervativci, koji su na vlast 2015. godine došli zahvaljujući bauku izbjegličke krize, glasovima sela i gubitnika tranzicije, pred ove izbore Poljake su mamili darežljivim socijalnim programima i obećanjima da će njihove plate uskoro biti kao njemačke.
Uz podršku konzervativnog krila Poljske katoličke crkve, umjesto izbjeglicama, plašili su narod navodnim prijetnjama da će "LGBT ideologija" i liberalne vrijednosti Zapada uništiti poljsku tradicionalnu porodicu ukoliko ne sačuvaju vlast.
Reforme koje su nazvali "dobra promjena", koja prije svega obuhvata stavljanje javnih medija pod političku kontrolu vlade, čistke u državnoj upravi i državnim preduzećima u koje su masovno doveli svoje aktiviste, preuzimanje kontrole nad do tada nezavisnim Ustavnim sudom i kontroverznu reformu pravosuđa, doveli su Poljsku pod vlašću Kačinjskog u sukob sa Evropskom unijom i bile povod za optužbe da poljske vlasti sistemski počinju da ugrožavaju pravnu državu i osnovne demokratske evropske vrijednosti.
Dok svijet gleda na današnje parlamentarne izbore kao na odluku da li će se Poljska vratiti izvornim evropskim demokratskim vrijednostima ili će nastaviti da klizi u autoritarnom smjeru kojim je pošla takozvanom "dobrom promjenom", kako je Kačinjski nazvao urušavanje nezavisnosti institucija, kontroverzne reforme i velika socijalna davanja, istraživanja pokazuju da Poljaci glasaju novčanikom, ne obazirući se na programe i vrijednosti.
Rezultate danas održanih izbora za 460 poslanika i 100 senatora Državna izborna komisija će saopštiti poslije prebrojavanja svih glasova, a konačne u utorak.
Bonus video:
