Makron se boji da islam ne poklopi Evropu

Bivši portugalski ministar za evropske poslove Bruno Makaeš smatra da je islamofobija ključni motiv spoljnopolitičkih stavova predsjednika Francuske
4030 pregleda 12 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Politico.eu
Ilustracija, Foto: Politico.eu

Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da želi veći geopolitički uticaj Evrope, sposobne da se suoči sa sve opasnijim svijetom. Međutim, teško je objasniti njegovu odluku da blokira pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, čime Zapadni Balkan predaje Rusiji i Kini, kaže bivši portugalski ministar za evropske poslove Bruno Makaeš. Makron je tokom predsjedničke kampanje govorio da se zalaže za povratak fundamentalnim evropskim liberalnim, demokratskim vrijednostima, a danas se hvališe novostečenim prijateljstvom sa mađarskim čvrstorukašem Viktorom Orbanom.

„Nekada je francuski predsjednik tvrdio da Moskva promoviše svjetonazor koji je u suprotnosti sa onim za šta se zalaže EU. Sada kaže da želi da se približi Rusiji i gradi novu bezbjedosnu arhitekturu, više usklađenu sa interesima Kremlja“, piše u analizi koju je objavio portal „Politiko”.

Ističući da su ove promjene zbunjujuće, Makaeš kaže da je motiv koji pokreće Makronovu spoljnu politiku nešto što nam se nikako ne sviđa.

„Zašto je Francuska blokirala pregovore sa Zapadnim Balkanom? Makron tvrdi da se pristupni proces mora reformisati, ali nije dao bilo kakve predloge kako bi to trebalo učiniti. To je mnoge u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji dovelo do zajedničkog zaključka da je stvarni razlog Makronovog protivljenja to što je Albanija zemlja sa muslimanskom većinom i što Sjeverna Makedonija ima veliku i politički aktivni muslimansku manjinu.“

Makaeš dodaje da su oni možda u pravu i da, ako se pažljivo pogleda, nije teško uočiti islamofobiju ispod površine nedavnih Makronovih spoljnopolitičkih odluka.

U intervju za „Ekonomist”, kada je izjavio da je NATO doživio „moždanu smrt”, Makron je bio puno manje zainteresovan za priču o Trampu nego o Turskoj, piše portugalski analitičar.

„Upitan da li i dalje vjeruje u Član 5, da li je Francuska zakonski obavezana da brani druge NATO članice od agresije - on je odgovorio da ne zna, što je nevjerovatno. A zašto ne zna? Zato što bi mogao biti prinuđen da brani Tursku - što je opcija koju on smatra, manje ili više, apsurdnom“, kaže Makaeš.

Francuski lider je u istom intervjuu rekao da glavni problem na Balkanu predstavlja Bosna i Hercegovina, koju je opisao kao „tempiranu bombu” zbog povratka džihadista.

„Svejedno što je iz Bosne i Hercegovine u Siriju otišlo šest ili sedam puta manje ‘stranih ratnika’ nego iz Francuske ili što veliku većinu njih čine žene i djeca. Na BiH, jedan od cvjetova islamske civilizacije u Evropi je upozoreno“, navodi se u analizi i podsjeća da je aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odmah iskazao čvrstu podršku.

Povodom Makronovih odnosa sa Rusijom, Makaeš kaže da nije lako pronići u pozadinu srdačnog afiniteta, s obzirom na to da ruski predsjednik Vladmir Putin ne poštuje ljudska prava i sklon je oružanim sukobima.

„Možda Makron razmišlja o velikim civilizacijama. Možda mu je na umu veliki hrišćanski svijet koji se proteže od Lisabona do Vladivostoka, i nadmeće se sa civilizacijama koje predstavljaju Kina, Indija i nešto bliže kući - islam“. Makaeš ističe da Makron nije vulgarni islamofob, „kakvih ima puno u Francuskoj“, ali se čini se da je sve više uvjeren da je Evropa u opasnosti da bude apsorbovana od strane islama, i osjeća potrebu da zatvori vrata Turskoj, „opasnoj” Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, i da se zbliži sa hrišćanskom Rusijom.

„On sigurno oklijeva da pusti neki muslimanski glas ili veto u prostorije Evropskog savjeta rezervisane samo za odabrane“. U analizi se dodaje da Makron možda više ne vjeruje da islam može biti asimilovan i da ga mogućnost velike neasimilovane muslimanske zajednice plaši više nego išta. Makaeš navodi i mogućnost da je domaća politika motiv Makronovih istupa uoči lokalnih izbora iduće godine i da sama Francuska možda nije otišla toliko udesno po pitanju islama, da bi njen predsjednik bio u iskušenju, ili primoran da se ponaša u skladu sa tim.

„U svakom slučaju, islamofobija, bez obzira na to da li je filozofska, kulturalna ili strateška, ipak je samo islamofobija“, zaključuje Makaeš.