Ruski vojni avioni koji su donijeli pomoć Italiji u borbi protiv širenja koronavirusa dodatno su istakli neuspjeh Evropske unije da pruži brzu pomoć državi članici u krizi i pružili Vladimiru Putinu pozitivan publicitet kod kuće i u inostranstvu.
Italija, najteže pogođena zemlja gdje je od virusa umrlo preko 7 500 ljudi, zahvalna je Rusiji koja je tokom proteklih dana poslala sredstva za dezinfekciju i vojno medicinsko osoblje, što je u kontrastu sa mlakom i sporom reakcijom država EU.
Međutim, Rojters navodi da visoki EU i NATO zvaničnici smatraju da ova pomoć nije u tolikoj mjeri odraz velikodušnosti koliko geopolitički potez kojim Rusija demonstrira moć i širi uticaj.
"Italijani su uputili opšti zahtjev za pomoć, a Rusi šalju vojne doktore i vojnu opremu vojnim avionima“, kazao je za britansku agenciju jedan visoki diplomata EU. „To je signal“.
Uvoz ruskog gasa pomaže u radu italijanskim elektranama i Rim već duže vrijeme poziva na popuštanje sankcija EU koje su uvedene Moskvi zbog ruske aneksije Krima 2014, podsjeća Rojters.
Rim poriče da ruska pomoć ukazuje na geopolitičke interese. „Nema ovdje geopolitičkih scenarija, tu je jedna država kojoj je potrebna pomoć i druge države nam pomažu“, kazao je za list „Korijere dela sera“ italijanski šef diplmatije Luiđi di Majo.
"Ovdje se ne radi o Hladnom ratu, ovdje se radi o realnosti ili realpolitici, nazovite to kako god hoćete“, kazao je on.
Rusija je imala najmanje 15 letova za Italiju koristeći vojne transportne avione sa kamionima za opremom za dezinfekciju. Rusi su Italiji poslali osam medicinskih brigada, a među 100 pripadnika personala nalaze se i renomirani eksperti za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu.
"Francuska nam je dala dva miliona maski, Njemačka nam je poslala desetine respiratora. Premijer Đuzepe Konte je zatražio i dobio avione od Rusije koji su dovezli 180 doktora, medicinskih sestara, respiratora i maski“, kazao je za RAI Domeniko Arkuri, komesar italijanske vlade za vanrednu situaciju usljed epidemije koronavirusa.
Ruska vlada i njena delegacija u NATO objavile su na Tviteru više snimaka kamiona na putu za Bergamo, epicentar italijanske epidemiološke krize, dok su ruski državni mediji prikazali italijanskog šefa diplomatije kako lično dočekuje prvi ruski avion.
Sa oznakom „od Rusije sa ljubavlju“ avioni i kamioni imali su velike naljepnice u obliku srca sa ruskom i italijanskom zastavom jednom pored druge.
Za razliku od toga, NATO letovi i hitne medicinske zalihe koje su poslale evropske saveznice nijesu dobile toliki publicitet, piše Rojters.
Evropska unija se suočava sa odlaganjem u nabavci maski za lice i druge zaštitne opreme dok su vlade EU zatvorile granice jedna za drugu.
NATO vojske aktivno avionima prebacuju bolesne pacijente u bolnice, isporučuju krevete i vraćaju građane u njihove domovine, mada NATO nije poslao svoje jedinice za biološku zaštitu.
"Ovo je veliki uspjeh za Putina. Mislim da su Italijani upali u zamku“, kazao je za Rojters jedan visoki diplomata u NATO–u, ali je istakao da Italija sada dobija više pomoći direktno od Alijanse. Španija, gdje je broj mrtvih juče premašio 4000, takođe je zatražila direktnu pomoć NATO-a.
Aleksandar Baunov, sa Karnegi centra u Moskvi, primijetio je da Kina i Kuba takođe šalju medicinsku pomoć u Italiju. „Za države koje bi voljele promjenu sadašnjeg svjetskog poretka u njihovu korist, pandemija je prilika“, kazao je on.
EU i NATO već duže vrijeme optužuju Kremlj da koristi kombinaciju meke moći, tajnih akcija i kompjuterskog hakovanja kako bi pokušali da destabilizuju Zapad koristeću i podjele u društvu, podsjeća britanska agencija.
Prošle nedjelje u internom dokumentu EU u koji je Rojters imao uvid, ruski mediji se optužuju da sprovode „značajnu kampanju dezinformisanja“ protiv Zapada kako bi pogoršali posljedice koronavirusa. Moskva poriče te optužbe.
Evropska unija je Rusiji uvela sankcije, koje naročito škode bankarskom, finansijskom i energetskom sektoru i svih 27 članica moraju da se slože kako bi sankcije bile obnovljene svakih šest mjeseci.
Na pitanje da li Rusija očekuje da Italija vrati uslugu tako što će pokušati da ukine sankcije EU, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da je to apsurdno.
"Ovdje nema priče o bilo kakvim uslovljavanjima ili proračunima“, kazao je on. „Italiji je zaista potrebna pomoć mnogo većih razmjera, a Rusija u tom pogledu čini ono što može“.
Putin: Oštrim mjerama pobijedićemo virus za manje od tri mjeseca
Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da Rusija može pobijediti koronavirus za manje od tri mjeseca ukoliko brzo uvede oštre mjere dok su vlasti od danas suspendovale sve redovne i čarter letove u tu zemlju i iz nje.
Vlasti u Moskvi su saopštile da će od vikenda zatvoriti sve radnje osim prodavnica hrane i apoteka, nakon što je Rusija prijavila najveći porast broja zaraženih u jednom danu, usljed čega se broj potvrđenih slučajeva koronavirusa u toj zemlji popeo na 840.
Ova cifra je mnogo manja nego u brojnim evropskim zemljama, ali je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin u utorak kazao Putinu da pravi razmjeri problema u prijestonici premašuju zvanične podatke.
Putin je u televizijskom obraćanju građanima u srijedu predstavio nove mjere koje se uvode kako bi se suzbila zaraza, proglasivši da će sljedeća nedjelja biti neradna za mnoge Ruse i pozvao građane da ostanu kući.
"Ovo su prisilne mjere, one su privremene. Međutim, da budem iskren, što budu oštrije i efikasnije, one će kraće trajati“, rekao je Putin. „Kada konačno izađemo iz ove situacije, a definitivno ćemo izaći iz nje..., nadam se da će to biti za manje od dva tri mjeseca“, kazao je ruski lider.
Rusija je juče dobila više od milion maski i 200 000 kompleta za testiranje na poklon od kineskom milijardera Džeka Ma. Nazivajući biznismena „pravim prijateljem“, ruske vlasti su suopštile da je Ma, jedan od osnivača internet trgovinskog giganta kompanije Alibaba, preko telefona razgovarao sa ministrom odbrane Sergejem Šojguom i rekao mu da je bio dirnut kada je Moskva pomagala Kini.
Na 25. godišnjicu Šengenska zona praktično ne postoji
Evropska unija juče je obilježila 25. godišnjicu Šengenskog sporazuma dok su sve njene kopnene granice zatvorene ili se na njima sprovode stroge kontrole u okviru napora za suzbijanje pandemije koronavirusa.
Šengenski sporazum, koji podupire integrisanu i ujedinjenu Evropu, stupio je na snagu 26. marta, 1995. godine.
On je u početku ukinuo granice između Francuske, Njemačke, Belgije, Holandije, Luksemburga, Španije i Portugala. U narednim mjesecima i godinana prodružile su se i druge zemlje i sada Šengen zona ima 26 članica, uključujući i države koje nijesu članice EU - Švajcarsku i Norvešku.
Međutim, na 25. godišnjicu sporazum je bukvalno suspendovan zbog koronaviorusa, koji je zamrznuo većinu ekonomske i društvene aktivnosti, poremetio lance snabdijevanja i većinu Evropljana pretvorio u zatvorenike u sopstvenim domovima.
"Život naših građana zavisi od neometanog kretanja preko granica radnika, osnovnih medicinskih sredstava i neophodne robe“, kazao je Žan Aselborn, ministar inostranih poslova Luksemburga, gdje se nalazi grad Šengen.
On je pozvao na ukidanje kontrola i otvaranje granica što je moguće prije. Ipak, čak i države osnivači Šengenske zone zatvorile su svoje granice, uprkos savjetima eksperata da takva mjera nije efikasna u borbi protiv virusa.
"Čuo sam vijest da su granice zatvorene, ali nijesam očekivao tako stroge kontrole. Mi tu ništa ne možemo da učinimo“, kazao je Holanđanin Bart Jansen koji putuje na posao.
On je pokušavao da stigne na posao iz grada Breda u Holandiji prečicom preko belgijske teritorije, ali mu nije dozvoljeno da uđe u Belgiju.
Ove dvije države su, zajedno sa Luksemburgom, Francuskom i Zapadnom Njemačkom, potpisnice originalnog Šengenskog sporazuma 1985. godine, deset godina prije njegovog stupanja na snagu.
Bonus video:
