KORONAVIRUS

Život u izolaciji: Kako se Evropljani bore da očuvaju mentalno zdravlje

Dok je stotinama miliona Evropljana ograničeno ili potpuno onemogućeno kretanje, ljudi osmišljavaju načine da se zabave i da se izbore sa opasnostima na koje upozoravaju psiholozi
925 pregleda 0 komentar(a)
Detalj iz Italije, Foto: Beta/AP
Detalj iz Italije, Foto: Beta/AP

Ljudi širom Evrope su sve domišljatiji u pronalaženju načina da se zaštite od psiholoških posljedica dugotrajne izolacije, na koju su primorani zbog pandemije koronavirusa.

Italijani pjevaju i dijele recepte. U Francuskoj spas nalaze u humoru. U Španiji su stepeništa postala trake za trčanje, a njemački hakeri su zauzeti pravljenjem aplikacija za borbu protiv epidemije.

Dok je stotinama miliona Evropljana ograničeno ili potpuno onemogućeno kretanje, ljudi osmišljavaju načine da se zabave i da se izbore sa opasnostima na koje upozoravaju psiholozi.

U istraživanju sprovedenom tokom prve sedmice izolacije u Italiji, 93% ispitanika je reklo da je osjetilo bar malu anksioznost, 42% je osjetilo očigledan pad raspoloženja, a 28% je imalo problema sa spavanjem.

Italijansko ministarstvo zdravlja, koje građanima pruža besplatno onlajn savjetovanje, upozorilo je na "psihološko vanredno stanje", navodeći da ljude može "preplaviti strah od podmuklog virusa koji nam je zabranio da se grlimo i budemo blizu jedni drugih".

Oko 9.000 psihologa je uključeno u onlajn program koji nudi telefonske i video konsultacije, u cilju borbe protiv posljedica dnevnog izvještavanja o broju žrtava, ratobornih scena i mogućnosti lake zaraze ako ne ostanu kod kuće.

Određeni nivo zabrinutosti je normalan. Psihijatar Borvin Bandelov iz njemačkog grada Getingen kaže da su se ljudi razvili u društvena bića da bi preživjeli tako da je izolacija neprirodno stanje za većinu.

To znači da izolacija "može uzrokovati da se kod nekih razviju uslovi za patološki očaj", smatra Bandelov, ali dodaje da svijest da su svi u istoj situaciji može značajno smanjiti dugoročne negativne efekte izolacije.

Njemci koji pate od anksioznosti ili paničnih napada pod naletom vijesti o koronavirusu mogu da prate informativni servis "bez straha" (angstfrei.news), koji dva puta dnevno objavljuje kratki pregled vijesti kako bi ti ljudi bili informisani, a da ne budu preplavljeni strašnim pričama.

Francuski psiholozi ističu da je važno da ljudi shvate da dijele bol sa drugima, da nije u pitanju individualna i izolovana patnja, nego kolektivna patnja.

Španski klinički psiholog Albert Soler upozorava na opasnosti pokušaja da se ostane lažni optimista. "Kada su stvari loše, biti pod pritiskom da se ostane pozitivan može biti štetno. Pozitivizam na Instagramu je opasan i u najboljim vremenima, sada je još gore", kaže Soler.

Što se tiče praktičnih saveta, evropski psiholozi naglašavaju da treba održavati kontakte i biti zaokupljen i aktivan.

"Pasivnost nije od koristi. Pasivnost vas čini uznemirenim i povećava anksioznost", kaže psiholog iz Perudje Rosela de Leonibus.

Profesor neuropsihologije iz Amsterdama Erik Šerder vjeruje da ova situacija može biti i prilika za vežbanje, posebno za one koji većinu dana sede. "Što je većina nas".

Belgijske vlasti savjetovale su svoje građane da kuvaju, čitaju, rade u bašti i da uspostave rutinu, a ne da provode dane na društvenim mrežama.

Ipak, tenzije u kući su neizbježne, pa kada do toga dođe predlaže se kratka samoizolacija, na primjer u kupatilu.

Slušajući savjete psihologa ili ne, milioni ljudi širom Evrope smislili su slične strategije psihološke borbe.

Društveni po prirodi, navikli na život napolju, većini Španaca teško pada samoća i tišina. Terase su postale popularno mjesto za rekreaciju, a mnogi trče uz i niz stepenice u zgradama. Stariji stanovnici su morali da nauče da koriste mobilne telefone da bi se čuli i vidjeli sa svojim rođacima.

Italijani, koji su među prvima iskusili život u svoja četiri zida, pozdravljali su svijet svako veče pjesmama i svirkama sa svojih balkona.

Stanovnici mnogih prijestonica su svako veče u 20 časova sa svojih prozora i terasa aplaudirali zdravstvenim radnicima.

Neki su se opredijelili da pišu, slikaju ili kuvaju i da svoja umjeća dijele sa drugima preko interneta, ili da daju časove baleta i joge.

U Njemačkoj se 42.000 programera i dizajnera softvera udružilo da bi rešilo neke od problema kao što su praćenje virusa, poboljšanje komunikacije između zdravstvenih ustanova, distribucija hrane beskućnicima ili nalaženje ispomoći poljoprivrednicima. Najbolje projekte finansiraće država.

U Francuskoj, gdje je izlazak dozvoljen samo radi kupovine osnovnih namirnica, vježbanja ili šetnje psa, humor dominira na društvenim medijima, a komičari svaki dan postavljaju novi video snimak ili fotošopovane fotografije.