Autorski tekst predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen, povodom pandemije koronavirusa, objavili su mediji u svim EU državama.
N1 Hrvatska objavila je tekst pod naslovom "Naša Evropa se vraća u igru" koji prenosimo u cijelosti.
Posljednjih sedmica se naš svijet okrenuo naglavačke. Naša uobičajena svakodnevica izgleda veoma udaljeno i do sada su neki od vas koji ovo čitate već imali simptome, mnogi poznajete nekoga ko je obolio i svako od nas zabrinut je za svoje bližnje.
Međutim, ono što ovu situaciju čini jedinstvenom jest da smo svi dio rješenja: svi mi kao građani, ali i preduzeća, gradovi, regije, narodi i cijeli svijet. Da, istina je: ovaj nepoznati neprijatelj i kriza neviđenih razmjera i brzine Evropu su u početku zatekli donekle nespremnu. Još uvijek osjećamo posljedice tog kasnog početka.
Ali Evropa je danas čvrsto na nogama, ujedinjena neizmjernim saosjećanjem. U posljednjih smo nekoliko sedmica svjedočili da se penzionisani ljekari i medicinske sestre javljaju na dužnost, a milioni volontera čine sve što je u njihovoj moći da pomognu. Restorani dostavljaju obroke iscrpljenom medicinskom osoblju, modne kuće izrađuju bolničke maske, a proizvođači automobila proizvode respiratore.
Ta je solidarnost zarazna – i temelj je naše Unije. Zahvaljujući tom podsticaju, prava se Evropa vratila u igru: Evropa koja sarađuje u ostvarenju onoga što niko od nas ne bi mogao da ostvari sam. Sad se ostvaruju konkretni rezultati i Evropa svaki dan neumorno radi na spašavanju što više života, zaštiti izvora prihoda i podsticanja ekonomije.
Posljednjih sedmica smo preduzeli mjere koje bi donedavno bile nezamislive. Pravila o državnim podrškama učinili smo fleksibilnijima nego ikad, kako bi velika i mala preduzeća mogla da dobiju potrebnu podršku. Popustili smo proračunska pravila kako bi nacionalna sredstva i sredstva EU-a mogla brzo da dođu do onih kojima su potrebna. To je institucijama EU-a i državama članicama omogućilo da stave na raspolaganje 2,8 hiljada milijardi eura za borbu protiv krize, što je najveći takav iznos u svijetu.
Ove sedmice Evropska unija ide korak dalje. Predložili smo novi program pod imenom SURE kako bismo osigurali da građani zadrže svoja radna mjesta i primanja, a preduzeća opstanu tokom ove hibernacije. U okviru tog programa 100 milijardi eura dodijeliće se vladama kako bi nadoknadile razliku ako su preduzeća morala da smanje broj sati radnicima, a može se pomoći i samozaposlenima. Tako će se platiti stanarina, računi ili hranu i pritom pomoći drugim preduzećima da opstanu.
Uz to, kako bismo intenzivirali borbu za spašavanje života, odlučili smo da uložimo sav preostali iznos u ovogodišnji proračun. Taj će nam izvanredni instrument pomoći pri nabavci najvažnije medicinske opreme i pojačavanju testiranja.
To je dokaz da u ovoj krizi nisu prihvatljive polovične mjere, čak ni u narednim godinama u kojima ćemo nastojati da izbavimo ekonomiju iz krize. Za to će nam biti potrebna ogromna ulaganja u obliku svojevrsnog Maršalovog plana za Evropu. U centru toga trebao bi da bude novi proračun EU-a. Prednosti su očite: proračun EU-a dokazani je instrument solidarnosti i modernizacije. Budući da se utvrđuje na sedam godina, stvara sigurnost za ulagače i pouzdanost za sve uključene strane.
No, s obzirom na to da se svijet drastično promijenio u proteklih nekoliko sedmica, i naš se proračun mora promijeniti. To je ključan trenutak u kojem će ekonomija oslabljena aktuelnom krizom morati da se pokrene i osigura ponovno glatko funkcionisanje našeg jedinstvenog unutrašnjeg tržišta.
Hiljade milijardi i milijarde koje danas trošimo kako bismo izbjegli veću katastrofu ulaganje su u budućnost i uključivaće nekoliko generacija. Iz tog razloga se sredstva iz našeg sledećeg proračuna moraju ulagati na pametan i održiv način i tako pomoći da se očuva ono što nam je dragocjeno i obnoviti osjećaj zajedništva evropskih naroda.
Bitno je i da uložimo u područja koja predstavljaju ulaganje u budućnost, na primjer u inovativna istraživanja, digitalnu infrastrukturu, čistu energiju, pametno, sisteme budućnosti... Svojevrsni Maršalov plan pomogao bi u izgradnji modernije, održivije i otpornije Evrope. To je Unija za koju vjerujem da može prevladati ovu kao i svaku drugu krizu u našoj istoriji.
Za taj veliki napor, tu novu Evropu, najvažnije će biti da njeni građani žele zajedničku budućnost u kojoj se zalažemo jedni za druge.
Ono čemu danas svjedočim u Evropi pokazuje da je to moguće i ispunjava me ponosom. Budućnost Evrope poljski su ljekari koji odlaze u Italiju. To su i Česi, koji šalju 10.000 maski u Špaiju i ostale zemlje. Avioni koji prevoze bolesnike iz sjeverne Italije u istočnu Njemačku ili vozovi koji prevoze ljude preko granica u slobodne jedinice intenzivne njege. To su i Bugari, koji šalju zaštitnu opremu Austrijancima, i Austrijanci koji šalju maske u Italiju. To je i prva zajednička evropska zaliha medicinske opreme, respiratori i kompleti za testiranje koje su zajednički nabavile gotovo sve zemlje, od Rumunije do Portugala, kako bi ih se poslalo u Špaiju, Italiju i druga mjesta. Snagu i solidarnost Unije osjetile su i hiljade Evropljana koje je pandemija zatekla u inostranstvu, u Vijetnamu, Južnoj Africi ili Argentini, i koji su vraćeni u svoje domovine evropskim letovima.
Svakim od tih djela solidarnosti Evropa se pomalo izdiže iz krize i ne sumnjam da će se uskoro potpuno osloniti na noge. Zajedničkim snagama.
Bonus video:
