SASTANAK MINISTARA FINANSIJA

EU pokušava da dogovori plan ekonomskog oporavka: "Eksplodiraće ako ne pokaže solidarnost"

Devet zemalja članica, među njima Francuska, Italija i Španija, traže da se osigura mogućnost zajedničkog zaduživanja. Sa druge strane, Njemačka, Holandija, Austrija i Finska snažno se tome protive
6620 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Consilium.europa.eu
Ilustracija, Foto: Consilium.europa.eu

Ministri finansija Evropske unije pokušaće danas popodne na videokonferenciji da dogovore paket pomoći ekonomiji za oporavak od koronakrize, čije posljedice mogu dovesti u pitanje i samu postojanost Unije.

Uoči sastanka u ponedjeljak popodne putem video veze razgovarali su predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard i šef eurogrupe Mario Senteno.

"Postoji mnogo prostora za solidarnost unutar postojećih instrumenata i institucija. Moramo u potpunosti iskoristiti te alate i ostati spremni da učinimo još više. U izradi je snažan paket. Naš cilj je jasan: zaštitićemo evropske građane i preduzeća od ekonomskih posljedica pandemije", ključna je poruka s toga sastanka.

U saopštenju sa toga sastanka dodaje se da dio odgovora na predstojeće izazove treba tražiti "u proračunu EU-a, jedinstvenom tržištu i sa nivoom investicija koja se ne može uporediti sa ničim do sada".

Sudeći po tim porukama, kako prenosi agencija Hina, prvi paket pomoći ekonomijama mogao bi imati tri elementa - kreditnu liniju Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), garantni fond Evropske investicione banke te program podrške za skraćeno radno vrijeme (SURE), za koji će garantovati sve zemlje članice i koji će pomoći kompanijama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja. To takođe znači da u vezi s kolektivizacijom dugova, u čemu neki vide jedini izlaz, još uvijek nema saglasnosti.

Pitanje uspostave instrumenta koji bi izdavao zajedničke obveznice ponovno je podijelilo Evropu na sjever i jug, kao što je bio slučaju i tokom finansijske i dužničke krize od prije desetak godina.

Devet zemalja članica, među njima Francuska, Italija i Španija, traže da se osigura mogućnost zajedničkog zaduživanja.

Sa druge strane, Njemačka, Holandija, Austrija i Finska snažno se tome protive. Njemačka se zauzima za kreditnu liniju ESM-a, koji je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu finansirati svoje dugove budući da to nisu mogle na finansijskim tržištima.

ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva odsto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dostići iznos od 240 milijardi eura, što odgovora iznosu od dva odsto BDP-a euro područja.

ESM je neka vrsta evropskog MMF-a i tu se postavlja pitanja uslova za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene. Taj mehanizam na jugu Evrope ima vrlo negativnu reputaciju jer je povezan sa strogim nadzorom sprovođena reformi koje su preduslov za dobijanje kredita.

Proteklih dana u evropskom javnom prostoru, prenosi Hina, kruži više ideja kako se suočiti sa do sada nezabilježenom zdravstvenom krizom i njenim posljedicama na ekonomski i socijalni život.

Dvojica povjerenika Evropske komisije, povjerenik za unutranje tržište, Tijeri Breton i povjerenik za ekonomiju Paolo Đentiloni, objavili su autorski članak u kojem predlažu stvaranje namjenskog evropskog fonda koji bi se finansirao porezima i koji bi mogao da izdaje dugoročne obveznice, čime bi se finansirale investicije u ekonomski oporavak u zemljama članicama nakon koronakrize.

Ali, ni u Evropskoj komisiji nema saglasja oko pitanja zajedničkog zaduživanja. Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis poziva da se u obzir uzme ono što je politički realno.

"Čak i sada, kada smo u centru oluje, moramo zadržati osjećaj političkog realizma. Vjerodostojan i ambiciozan evropski kompromis mora pomiriti stajališta svih, uzeti u obzir različite nacionalne crvene linije. To mora odražavati činjenicu da je Evropa zajednica država, a ne savezna država", rekao je Dombrovskis, referirajući se na činjenicu da su za nacionalne proračune nadležni parlamenti u državama članicama.

Francuska predlaže uspostavljanje fonda koji bi mogao izdavati obveznice u visini do tri odsto BDP-a kako bi se finansirao simultani oporavak u svim zemljama članicama. Zemlje članice otplaćivale bi dugove u visini svoga udjela u bruto domaćem dohotku EU-a.

Taj novi mehanizam ne bi uključivao kolektivizaciju dosadašnjih dugova zemalja članica, nego samo budućih dugova za finansiranje ekonomskog oporavka skladno razmjeru štete koje su pojedine članice ili regije pretrpjele od pandemije.

Riječ je o dugovima koje bi uzimala Evropska komisija, na ograničeno razdoblje od pet do deset godina, isključivo za finansiranje investicija koje bi podstakle ekonomski oporavak.

Francuski ministar finansija Bruno Le Mar ističe da nakon završetka krize sve zemlje članice trebaju da imaju istu početnu poziciju za oporavak, u suprotnom Unija bi se mogla raspasti.

"Zamislite da sjutra nakon krize čija je silina uporediva samo sa onom iz 1929. godine, neke zemlje krenu brzo s oporavkom jer za to imaju sredstva, a da druge krenu sporije. Evropa to ne bi izdržala, ona će eksplodirati ako ne pokaže solidarnost", izjavio je Le Mar za televiziju France 2.

Le Mar je rekao da ta opcija mora biti spomenuta u zaključcima sastanka ministara finansija, a da se kasnije mogu razraditi pojedinosti kako bi to funkcionisalo.

Kolektivizacija dugova je tabu-tema u Evropskoj uniji. Zemlje članice koje imaju najviši kreditni rejting uvijek su se protivile mogućnosti da se zajednički snosi rizik za zemlje koje nisu poznate po disciplini u javnim finansijama poput Italije.

Predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen vidi u Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) najpogodniji instrument za suočavanje sa sadašnjom krizom, svojevrsni Maršalov plan.

"Sedmogodišnji proračun je najjači alat na raspolaganju Evropskoj uniji i on bi trebao biti evropski Maršalov plan za oporavak od krize pandemije koronavirusa", izjavila je u Fon der Lejen.

Maršalov plan je američki plan obnove zapadne Evrope nakon Drugog svjetskog rata, nazvan po tadašnjem američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu.

Komisija je najavila da će uskoro objaviti novi prijedlog VFO-a za sljedeće sedmogodišnji period. Zemlje članice EU prije izbijanja epidemije koronavirusa nisu bile ni blizu dogovora o proračunu za period od 2021. do 2027. godine. Temelj za raspravu bio je predlog Komisije iz maja 2018. godine, oko kojeg su se zemlje članice tradicionalno podijelile na one bogatije, koje ulažu u proračun više nego što iz njega dobiju i koje traže što manji proračun i one siromašnije koje žele sve suprotno od toga. Međutim, to je bilo prije pandemije koja će ostaviti za sada nesagledive ekonomske i socijalne posljedice, piše Hina.

Virtuelni sastanak evrogrupe održava se u inkluzivnom formatu, što znači da učestvuju ministri finansija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.

Čelnici zemalja članica na svom virtuelnom sastanku 26. marta nisu uspjeli da se dogovore kako pomoći ekonomiji u krizi bez presedana pa su zadužili ministre finansija da u roku od dvije sedmice pripreme zajednički ekonomski odgovor.