MASKE OBAVEZNE

Popuštanje zabrana zbog koronavirusa u EU: Šampanjac, aplauzi, pjesma, ali i upozorenja

U Evropskoj uniji je ujedno buknula ozbiljna rasprava o tome da li u daljoj, čini se silaznoj fazi bitke protiv koronavirusa u Evropskoj uniji, najviše treba da odlučuje "struka", ljekari, koji u većini upozoravaju da virus nije pobijeđen i zato što se još uvijek o njemu neke bitne stvari ne znaju
1647 pregleda 0 komentar(a)
Detalj iz Brisela, Foto: BETA/AP
Detalj iz Brisela, Foto: BETA/AP

Popuštanje zabrana zbog koronavirusa je uslijedilo u još nekoliko zemalja Evropske unije (EU), uključujući u svijetu uz SAD najteže pogođenu Italiju, gdje su građani aplauzima i pjesmom pozdravili slobodu izlaska na ulice.

A uz šampanjac su to danas na balkonima i trgovima proslavili i žitelji Belgije, zemlje s najviše preminulih u svijetu, u odnosu na broj stanovnika.

U Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Španiji tako već nekoliko dana rade industrije, radnje, kafići, neke škole, tržni centri, otvoreni su parkovi i izletišta, kao i javni saobraćaj.

Ali su zadržane mjere strogog prostornog razdvajanja ljudi, obavezne maske, uz velika i ozbiljna upozorenja ljekara i vlada da će svako pretjerano "opuštanje" građana neminovno izazvati novi porast zaraze i natjerati vlasti da vrate drastične zabrane okupljanja i izolaciju.

U Evropskoj uniji je ujedno buknula ozbiljna rasprava o tome da li u daljoj, čini se silaznoj fazi bitke protiv koronavirusa u Evropskoj uniji, najviše treba da odlučuje "struka", ljekari, koji u većini upozoravaju da virus nije pobijeđen i zato što se još uvijek o njemu neke bitne stvari ne znaju.

Ili, oko čega je podijeljeno mišljenje, vlasti moraju da uvaže i mišljenje ekonomista, malih i većih firmi, psihologa, intelektualaca, opozicije i postepeno rastućeg broja stanovnika koji, mada možda potcjenjuju opasnost, ali traže "labavljenje" mjera i zabrana.

Dok dio stanovništva u nekim zemljama Evropske unije, uključujući oduvijek disciplinovane Njemce, počinje da se buni protiv oštrih ograničenja zbog bitke protiv koronavirusa, vlade svih članica EU, iako popuštaju stegu, ne odustaju od snažnih upozorenja da tek sad građani moraju jako poštovati higijenske mjere, međusobnu udaljenost bez većeg okupljanja i nositi maske da zaštite sebe i druge.

Vlada Francuske, zemlje teško pogođene epidemijom koronavirusa, objavila je da će od 11. maja ukinuti dio zabrana, ali je vidljivo da su i vlasti i "struka" veoma zabrinuti da eventualna nedisciplina ljudi ne izazove novi talas zaraza i natjera vlasti da vrate izolaciju i stege.

Pariz će otud zadržati mnoge zabrane i ograničenja do kraja jula, a dotad će i državljani "šengenskog prostora" EU morati da idu u 14-dnevni karantin kad dolaze u Francusku.

Uz, zbog narastajućeg broja preminulih, podijeljenost mišljenja u EU oko posebnog modela blagih ograničenja i "sticanja masovnog imuniteta" zarazom u Švedskoj, iznenađujuća rasprava i potpuna podijeljenost oko zadržavanja oštrijih mjera zbog koronavirusa je izbila na vidjelo u Njemačkoj.

Kako piše nedjeljnik "Špigl", jedan dio njemačkog stanovništva je počeo da se oglušuje o ograničenja kretanja i obavezno nošenje maski, a krenule su i žustre rasprave oko toga da li spasavanju zdravlja ljudi treba žrtvovati sve - privredu, slobodu, temeljna prava.

Tako se, pored ostalih, oglasio i predsjednik njemačkog parlamenta Volfgang Šojble koji je iznio mišljenje da je "neopravdani apsolutizam to da se ništa ne smije pretpostaviti zaštiti ljudskog života".

Šojble, koji je prethodno kao ministar finansija bio vatreni zagovornik "stezanja kaiša" u cijeloj Uniji, rekao je da "ne smijemo dopustiti da odlučuju samo virusolozi, moramo uzeti u obzir i neizmjerne ekonomske, socijalno-društvene, psihološke i druge posljedice".

Šojble je mišljenja da bi, u očekivanju vakcine, "sve zaustaviti na dvije godine imalo strašne posljedice".

Takav stav je podržao i jedan od kandidata viđenih da naslijede kancelarku Angelu Merkel, predsjednik moćne pokrajine Rajne Sjeverne-Vestfalije, Armin Lašet, ali kancelarka Merkel i šef vladinog stručnog tima, virusolog Kristijan Drosten, su za veoma obazrive i postupne mjere.

Nezadovoljstvo i poneki javni protesti ipak ne smiruju ni dio političara, ni ljude i tako je na društvenim mrežama veliki prostor dat poruci jednog restoratera iz Hamburga: "Ubijte virus, a ne naš biznis".

Drosten je, ipak, za krajnji oprez, isto kao i njegova koleginica Melani Brinkman iz Helmholc Centra za istraživanje zaraza koja smatra da je "vlada poslala pogrešnu poruku narodu koji sad virus ne uzima kao ozbiljnu opasnost".

Ova rasprava o tome "da li svu vlast moraju imati virusolozi i epidemiolozi" prenijela se i na evropske medije i visokotiražni holandski dnevnik "Volkskrant" smatra da "kad je previše babica, dijete je kilavo" i zato daje za pravo premijeru Marku Ruteu što se u odlukama oslanja samo na uski broj stručnjaka za viruse i epidemije.

"Pošto je koronavirus i dalje u mnogome nepoznanica za mnoge stručnjake, vlada uzima savjete od ćoravog u zemlji slijepaca", kako to zaključuje "Volkskrant" i kaže da bi premijer Rute zašao u vrzino kolo ako bi krenuo da sluša sva moguća raznorodna stručna mišljenja.

Švajcarski list "Argojer" cajtung međutim misli da "ekonomisti, psihijatri i stručnjaci za ustavno pravo itekako imaju šta da kažu u ovoj situaciji…jasno je da naučnici daju činjenice i političari odlučuju, ali političari moraju i da snose odgovornost za odluke".

"Špigl" nastoji da zaokruži sve nedoumice i primjećuje da, kao u slučaju Njemačke, "ako nema velikog broja preminulih zbog epidemije, onda se javljaju i ozbiljne zamjerke na poteze vlasti, posebno ako bitka protiv virusa i slamanje pandemije ima ozbiljne društvene, socijalne i ekonomske posljedice".