PRISILJENI DA DONOSE ZASTRAŠUJUĆE IZBORE

Ko živi? Ko umire? Ruski doktori suočeni s teškim dilemama za vrijeme krize COVID-19

Svi ljekari s kojima je razgovarao RSE rekli su da su čak i prije pandemije čuli za slučajeve u kojima je trebalo rasporediti oskudne medicinske resurse i da su neki kritično bolesni pacijenti ostavljeni bez potrebne njege
5634 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: AP
Ilustracija, Foto: AP

Dok se epidemija COVID-19 i dalje širi Rusijom, doktori kažu kako su sve češće prisiljeni donositi zastrašujuće izbore u vezi s upotrebom ograničenih resursa ili su zabrinuti zbog predstojeće perspektive da će to morati učiniti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Iskoristit ćemo sve što imamo", rekao je doktor intenzivne njege Nikolaj Osadčij iz ‘Bolnice broj 4’ u Permu, nekih 1.400 kilometara istočno od Moskve, koja još nije započela s prihvatom pacijenata oboljelih od COVID-19.

"Imamo 18 respiratora za 18 kreveta u intenzivnoj njezi, iako su samo tri moderna, pogodna za bolesnike s COVID-19 (...) Trenutno imamo dva ili tri slobodna kreveta u intenzivnoj njezi. Ako svi odjednom (...) pretpostavljam da bismo mogli otvoriti operacione sale, ali to je također ograničen resurs. Imamo devet operacionih sala i devet respiratora. I to je to."

RSE je razgovarao s 20 doktora intenzivne njege iz cijele države o kontinuiranoj krizi, budući da je broj infekcija od korona virusa u Rusiji premašio 317.000, prema službenim podacima za koje mnogi sumnjaju da su značajno umanjeni. Od 25. maja Rusija je zabilježila 3.633 smrtnih slučajeva COVID-19.

Svi ljekari s kojima je razgovarao RSE rekli su da su čak i prije pandemije čuli za slučajeve u kojima je trebalo rasporediti oskudne medicinske resurse i da su neki kritično bolesni pacijenti ostavljeni bez potrebne njege. Nijedan od njih, međutim, nije govorio o konkretnim slučajevima, čak i pod uslovom anonimnosti zbog ozbiljnih potencijalnih pravnih posljedica takvih pitanja.

Neki su citirani pod uslovom korištenja pseudonima. Bolnički ljekari koji ne rade na intenzivnoj njezi rekli su za RSE da nikada nisu čuli za takve slučajeve - što je mogući pokazatelj da doktori na intenzivnoj njezi preduzimaju velike napore da s bliskim kolegama uopšte ne razgovaraju o takvim problemima.

Težak izbor

Anastasija Vasiljeva, doktorica koja je na čelu nevladine medicinske strukovne organizacije Savez ljekara, kaže da zna za slučajeve tokom ruske bitke s COVID-19, kada su ljekari "bili prisiljeni donositi odluke u korist pacijenta koji ima najbolje šanse da preživi".

Anastasija Vasiljeva
Anastasija Vasiljeva(Foto: Ivan Voronin (RFE/RL))

"Takav je izbor definitivno protiv zakona, ali šta treba učiniti ljekar?", rekla je za RSE. "Ovo je vanredna situacija koja je gurnula na stranu sve svjetovne i pravne norme. Doktori su prisiljeni rizikovati i dešava se neka vrsta prirodne selekcije. Ništa se tu ne može učiniti, koliko god strašno zvučalo. To je tako teška stvar da mi je teško čak i raspravljati o tome."

Kao i mnoge države koje se suočavaju s masom slučajeva COVID-19, u Rusiji nedostaju ključni ventilatori koji su potrebni kako bi se pacijentima pomoglo da dišu kad im se pluća napune tekućinom i padne zasićenje kisika u krvi. Mnogi respiratori u ruskim bolnicama su stari, datiraju još iz sovjetskog vremena i neadekvatni su za liječenje pacijenata s COVID-19.

Ruska situacija se pogoršala početkom ovog mjeseca, kada je vlada obustavila upotrebu respiratora Aventa-M, nakon što su oni bili povezani sa smrtonosnim požarima u Moskvi i Sankt Peterburgu. U ruskim bolnicama ima više od 1.000 takvih respiratora, a samo ovog mjeseca gotovo 200 njih izuzeto je iz bolnica u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Službeni stav vlade je da Rusija posjeduje svu opremu potrebnu za suočavanje sa vanrednim situacijama. Međutim, tokom sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom 8. aprila, guverner Sankt Peterburga Aleksander Beglov požalio se da se njegov grad suočio sa nedostatkom 1.680 respiratora. Pres službe ministarstva zdravstva i moskovskog odjeljenja za zdravstvo odbile su odgovarati na pitanja za ovu priču.

"Juče smo imali pacijenta muškog pola kojem je CT snimak pokazao da je 75 odsto pluća zahvaćeno COVID-19", rekao je za RSE jedan ljekar intenzivne njege iz moskovske bolnice. "Bio je stabilan i hodao je, jeo i razgovarao. Imao je 45 godina. No, četiri ili pet dana imao je temperaturu oko 40 stepeni Celzijusa. Ali uveče mu je zasićenost kisika u krvi naglo pala i razvio je cijanozu. No, naša intenzivna njega bila je puna. Glavni doktor i ja bili smo jedini tamo."

Dali smo mu prednizolon i odveli ga na intenzivnu njegu", nastavio je doktor. "Bila je puna. Bio je stariji muškarac koji je pretrpio srčani udar. Imao je slomljeno rebro i druge probleme. Ukratko, jedva se kretao i 10 dana nije otvarao oči. Bilo je vrlo ozbiljan slučaj, plus imao je COVID-19. Morali smo ga skinuti s respiratora i priključiti mladića kako bismo ga spasili."

"Ponekad se ozbiljni slučajevi prebacuju u druga odjeljenja kako bi se oslobodila intenzivna njega za mlade pacijente čije stanje se iznenada pogorša", rekao je doktor. U ovom konkretnom slučaju, kazao je ljekar, 45-godišnji pacijent je umro, dok je stariji muškarac stabilizovan.

RSE nije mogao samostalno potvrditi tvrdnje doktora.

"Situacija bez pobjede"

Nedostatak kritične opreme, posebno respiratora, godinama je čest problem za ruske ljekare - kriza korona virusa je pogoršala, ali ne stvorila taj problem.

"Naša bolnica ima 12 kreveta za intenzivnu njegu i tri respiratora", rekla je Natalija koja radi u bolnici u gradu srednje veličine u centralnoj Rusiji. "Kad se dogodi da su svi aparati zauzeti, a stanje nekog pacijenta se iznenada pogorša, počnemo koristiti sve što imamo - dovlačimo aparate za disanje iz operacionih sala ili koristimo respiratora ‘Faza’ koji su napravljeni za vojsku na terenu. Vrlo su stari i ne zadovoljavaju nikakve savremene standarde, štete plućima i ne treba ih koristiti u bolnicama. Jednom sam vidjela pacijenta intubiranog i spojenog na Ambu vrećicu [ručni uređaj za privremenu ventilaciju pluća] (...) Nekoliko sam puta bila svjedok primjera "eutanazije", ali nikad ni u nijednom nisam morala učestvovati."

Ruski ljekari često koriste termin "eutanazija" kao svojevrsni eufemizam za donošenje kliničkih odrednica o raspodjeli resursa.

Veće bolnice suočavaju se sa sličnim problemima. Ivan, doktor intenzivne njege u velikoj bolnici u Sankt Peterburgu, rekao je za RSE da je njegov odjel uvijek pun i da gotovo svakom pacijentu treba respirator. Neki od njih, rekao je, moraju biti pričvršćeni za "metalno smeće", što znači beznadno zastarjelu opremu koja je često iz sovjetskog perioda.

"Ponekad me doktor nazove i kaže: ‘Vodite ovu staru ženu na intenzivnu njegu - čini se da umire’", rekao je. "I odem u odjeljenje i nađem tri umiruće starice i sve tri trebaju ići na intenzivnu njegu i dobiti ventilaciju. Ali jednostavno nemamo mašine. Ništa se ne može učiniti a tri osobe umiru. To je situacija bez pobjede. Kasnije me doktor čak neće pozvati u takvim slučajevima i pacijenti će jednostavno umrijeti na odjelima. A tako je bilo čak i bez pandemije."

Administratori bolnice, rekao je Ivan, daju sve od sebe da ne privuku pažnju na takve slučajeve. "U spisima slučajeva piše da je pacijent umro od zatajenja srca", rekao je. "Ako postoje jasni dokazi hipoksije, tada bi mogla postojati napomena koja kaže da je pacijent bio intubiran i da mu je dat CPR."

"Drugovi u uredima"

Ljekari na prvim linijama često se nađu između potreba pacijenata i potreba bolničkih administratora, pa čak i tužilaca. Armen Oganesijan, šef anesteziologije i intenzivne njege na velikoj moskovskoj klinici, napisao je u postu na Fejsbuku (Facebook) - kojeg je poslije obrisao - da "drugovi u uredima uvijek čekaju ljekarske greške".

Vasiljeva iz Saveza ljekara slaže se s tim ističući da Fondacija Federalnog medicinskog osiguranjaprovjerava sve dosijee slučajeva označenih kodom U07 (što ukazuje na traumu pluća, uključujući COVID-19), dok je Federalna zdravstvena inspekcija (Roszdravnadzor) zatražila spis slučajeva svih pacijentata koji umiru u bolnicama.

"Istražni odbor također sjedi i čeka", dodala je. "Ovo je ogroman broj ljudi koji provjeravaju jesu li svi intubirani i postoje li kreveti za intenzivnu njegu za sve."

"Ako se, ne daj Bože, neko izvan bolnice počne raspitivati, uprava bolnice će početi kriviti ljekare", rekao je Ivan, doktor intenzivne njege u Sankt Peterburgu. "Bit će velika istraga, ali rezultat je uvijek isti - ljekar koji je odgovoran za izloženu priču barem će dobiti otkaz."

S tim se složio i Viktor, ljekar intenzivne njege u Moskvi. "Ovo je oduvijek bio problem", rekao je. "Čak su nam i u medicinskoj školi govorili se istorija slučaja piše za tužioce. Svi to pišu na svoj način - ‘progresivno zatajenje srca’, ‘nije bilo vremena za spajanje ventilatora’ ili ‘pacijent je umro na putu do intenzivne njege’. "

"Čak i nakon zemljotresa ili masovne bolesti, niko neće priznati da neko nije dobio potpunu njegu", rekao je Oganesijan za RSE. "Konkretni dežurni ljekar će takvu situaciju shvatiti kao grešku jer će svaki glavni doktor reći: ‘U susjednoj je sobi bila pomoćna oprema i on je nije koristio. Mogao me nazvati i ja bih sve organizovao’."

"Optimizirano" do koske

Kriza COVID-19 otkriva slabosti ruskog medicinskog sistema, koji je već godinama predmet "optimizacije" - vladine politike za poboljšanje njege pojednostavljivanjem zdravstvenog sektora.

"Na papiru imamo sve", rekao je Oganesijan. "Mašine, lijekove, jednokratne materijale, najbolje ljekarie pa čak i ‘psihologe koji rade s porodicama pacijenata’. Ali znam kako stvari zapravo stoje, kako ljekari na specijalizovanim forumima pišu da nemaju jedno ili drugo. Da u intenzivnoj njezi s 30 kreveta rade četiri medicinske sestre. No, je li društvo spremno razgovarati o tome? "

"Vrh ledenog brijega ovdje izgleda dobro", zaključio je. "Neki određeni institut ili neki specijalista obavlja operacije svjetske klase. Moderni načini liječenja raka postali su dostupni. Ali masovna medicinska njega ostala je na niskom postsovjetskom nivou. Svi smo vidjeli fotografije bolnica u kojima - čak i nakon 20 godina od [viška državnih budžeta uzrokovanih prvenstveno visokim cijenama energije na svijetu] - zidovi nisu okrečeni niti su zahodi zamijenjeni."

"Bez obzira na to koliko smo vanrednih situacija imali - poplave, terorizam, sada ovaj virus - nismo naučili nikakve lekcije", rekao je. "Sistem nije pravilno dizajniran ili finansiran i ostaje na taj način - nespreman, lažan, ne radi za pacijente, već za izvještaje [višim osobama]. Nije prihvatljivo raditi u situaciji s deficitom čak ni za vrijeme dobrih vremena jer neće biti rezerve za hitne slučajeve.