PREKO 30 MILIONA LJUDI IMA PRAVO GLASA

Poljska bira predsjednika: Izbor između dva lica - konzervativnog i liberalnog, proevropskog

Žestoka kampanja se zbog pandemije Kovid-19 otegla na gotovo pola godine, jer je vladajuća stranka pokušala sve da se izbori održe 10. maja u jeku epidemije i restrikcija, kada je njen kandidat Andžej Duda imao sve šanse da pobijedi u prvom krugu, dok su pandemija i ekonomske posljedice restrikcija smanjile podršku kandidatu vladajuće stranke sa 60 na sadašnjih oko 40 odsto

1091 pregleda 1 komentar(a)
Detalj sa glasačkog mjesta u Varšavi, Foto: AP
Detalj sa glasačkog mjesta u Varšavi, Foto: AP

Preko 30 miliona Poljaka na biralištima ili na daljinu poštom bira danas novog predsjednika Poljske, među 11 kandidata nakon odlaganja od mjesec i po dana.

Prema predizbornim anketama izbori su presudni izbor između dva lica Poljske - konzervativne, zbog reformi pravosuđa i medija u sukobu sa Evropskom unijom (EU), sa osloncem na Sjedinjene Američke Države (SAD) oličene u sadašnjem predsjedniku Andžeju Dudi (48) i liberalne, proevropske čije lice je Rafal Tšaskovski (48), gradonačelnik Varšave iz najjače opozicione stranke - Građanske platforme.

Žestoka kampanja se zbog pandemije Kovid-19 otegla na gotovo pola godine, jer je vladajuća stranka pokušala sve da se izbori održe 10. maja u jeku epidemije i restrikcija, kada je njen kandidat Andžej Duda imao sve šanse da pobijedi u prvom krugu, dok su pandemija i ekonomske posljedice restrikcija smanjile podršku kandidatu vladajuće stranke sa 60 na sadašnjih oko 40 odsto.

Forsiranje izbora što prije, uprkos apelima uticajne Poljske katoličke crkve da bi tjeranje Poljaka na birališta u jeku epidemije značilo da se političari igraju njihovim životima i zdravljem, i lider vladajućih konzervativaca Jaroslav Kačinjski i premijer Mateuš Moravjecki i sam kandidat, predsjednik Duda pravdaju potrebom da u vrijeme krize cio državni vrh bude isključivo iz jedne političke stranke, jer bi predsjednik iz redova opozicije značio za Poljsku haos.

"Šta bi bilo? Paraliza. Paraliza koja bi za građane značila da nema pomoći ili da je pomoć ograničena. Predsjednik koji sarađuje sa vladom, to je nužni uslov da se djela efikasno. Štit protiv krize je od početka zamišljen elastično, uzimali smo u obzir dalju razradu i prilagođavanje novim okolnostima i potrebama", kazao je tokom kampanje premijer Moravjecki u intervjuu za provladin nedjeljnik Gazeta polska.

Zahvaljujući protestima opozicije i pobuni lidera manje stranke u vladajućoj kolaiciji Ujedinjena desnica, izbori 10. maja ipak nisu održani, odnosno jesu, ali kao fantomski jer birališta nisu otvorena i nije se glasalo, a opozicija je iskoristila šansu da poslije toga promijeni kandidata na popularnog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog.

Sve predizborne ankete očekuju da će izbore riješiti nakon još žešće kampanje tek drugi krug 12. jula u koji po svim anketama ulaze Duda i Tšaskovski, a da je sasvim neizvjesno koji od njih dvojice će osvojiti mandat.

Jedini predsjednik Poljske kome je pošlo za rukom da bude izabran ponovo i u prvom krugu bio je 2000. godine tadašnji predsjednik Aleksandar Kvašnjevski, a istoričar Tomaš Nalenč ističe da je recept za reizbor i pobjedu u prvom krugu to da se kandidat drži što dalje od stranke čiji je kandidat.

U završnici kampanje kandidat konzervativaca predsjednik Duda dobio je neočekivano javnu podršku američkog predsjednika Donalda Trampa koji ga je primio u Bijeloj kući samo četiri dana pred izbore, a završnicu je obilježio i govor mržnje protiv LGBT manjina kada je predsjednik Duda kazao da to nisu ljudi već ideologija.

"Danas našoj djeci pokušavaju da nametnu ideologiju, potpuno novu. To je neoboljševizam. Pokušavaju da nas ubijede da su to ljudi, a to je jednostavno ideologija. Ako iko sumnja da li je to ideologija, neka pogleda istoriju i vidi kako je na svijetu izgledalo formiranje pokreta LGBT", kazao je na jednom od predizbornih mitinga predsjednik Andžej Duda.

Rafal Tšaskovski u završnici kampanje nastojao je da se predstavi kao predsjednik koji će pokušati da zatrpa rovove političkih podjela koje su iskopali Poljaci i da će stajati na straži Ustava, demokratskih vrijednosti i pravne države uz proveropsku orijentaciju na EU.

Na izborima se očekuje velika izlaznost, neke ankete pokazuju da čak 80 odsto birača navodi da će izaći na izbore, budući da ljudi u karantinu zbog virusa korona i svako ko zazire da izađe na birališta može da svoj glas pošalje poštom.

Prve procjene ishoda ovog prvog kruga predsjedničkih izbora na osnovu anketa na biralištima biće poznate večeras, a konačne rezultate Državna izborna komisija saopštiće u ponedjeljak uveče.

Preporučujemo za Vas