Ne treba dati nikakva sredstva britanske vlade koja bi mogla direktno ili indirektno biti od koristi onima koji su odgovorni za stvaranje i sprovođenje ovog napada na hrišćane i crkvu u Crnoj Gori, stav je dvojice britanskih poslanika iznešen u Njuzviku.
Poslanik Tim Feron, bivši lider Liberalnih demokrata i konzervativni poslanik i bivši predsjedavajući Evropske istraživačke grupe Stiv Bejker u autorskom tekst konstatuju da se inače ne slažu po brojnim pitanjima, ali da su ujedinjeni kao hrišćani i u uvjerenju da svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti.
"Sloboda vjerovanja je osjetljiva stvar. Ta sloboda mora biti odbranjena i zaštićena svuda. Obojica znamo, iz ličnog iskustva, pritisaka na usklađivanje naše vjere sa politikom - i to u Britaniji, gdje se pogledi na religiju i uvjerenja smatraju prosvijetljenim. To je razlog što smo prošle godine obojica rado dočekali izvještaj biskopa Turoa o Velikoj Britaniji. Ministarstvo vanjskih poslova, iznoseći novu, robusnu spoljnu politiku, stalo je u borbu protiv hrišćanskih progona i ka obavezivanju britanske vlade da se svom snagom bori za slobodu hrišćana širom svijeta.
Danas nam je ta borba bliža više nego što mnogi uviđaju. U maloj zemlji Evrope, jedva hiljadu milja od Velike Britanije, hrišćanima i njihovom sveštenstvu se prijeti, tuku se i zatvaraju zbog pokušaja da brane svoju vjeru i njihov način izražavanja religijskih uvjerenja", navode Feron i Bejker.
Oni podsjećaju na privođenje episkopa, protestne litije i okolnosti u kojima je donesen Zakon o slobodi vjeroispovjesti i navode sporne detalje koje je navodila Mitropolija crnogorsko-primorska u svojoj kritici Zakona.
"Ova odluka se kosi sa modernim, demokratskim parlamentarnim normama, vladavinom zakona, imovinskim pravima i pravima pojedinaca da praktikuju svoju vjeru pred Bogom i bez države i političara kao posrednika", navode i dodaju da je slučaj podsjeća na "veliku krađu oltara" (igra riječi od Grand Theft Auto - izraza za krađu skupljeg automobila, ali i popularna video igra). Dodaju i da 80 odsto stanovnika čine vjernici Srpske pravoslavne crkve.
"Znamo da je to tačno za administraciju Crne Gore, koja ima reputaciju zemlje koju vodi isti čovjek i stranka u neprekidnom nizu od 30 godina. Onima nekoliko kojima je stalo da drže svjetlo upaljeno se ne sviđa ono što vide: korupcija, degradacija statusa Crne Gore sa demokratije na hibridni autoritarni režim, gušenje političke opozicije i ućutkivanje novinara. Predsjednik Đukanović je imao koristi i bio je prelako prihvaćen zbog nedostatka nadzora zapadnih sila. Njegov prelazak sa odanog sljedbenika Slobodana Miloševića na nekog ko želi u Evropsku uniju, bez uočljivog perioda provjere je trebalo da izazove sumnju. Njegovo imenovanje za "Ličnost godine u organizovanom kriminalu i korupciji, opisano je kao "nagrada za životno djelo" od strane ugledne NVO. Ali ništa od toga nije izazvalo sumnju. Umjesto toga, dočekan je u NATO."
Navode da je Crna Gora smatrana previše malom da bi se fokusirali na nedostatke u vođenju, ali da je Đukanović stavio zemlju na mapu osporavajući prava hrišćana i zaključuju da sada ka postoje dugovi prema Kini, novca za "podmazivanje točkova više nema", a da se ne potegne za konfiskacijom imovine.
"Za Britaniju i njene saveznike je važno da djeluju, i to brzo. Posljednjih dana, s daljim hapšenjima hrišćana, uključujući poglavara crkve u Crnoj Gori, sve je više sveštenika i ljekara koji se okupljaju da pruže podršku, a uz uništavanje manastirskih zgrada i policijski napad na opozicione političare, jasno je da vlasti ne namjeravaju da se zaustave. Svaki izbor ima svoje posljedice. Ne treba da stojimo i dopuštamo političkoj pohlepi da guši pravo na slobodu vjere", ukazuju.
Navode i da posvećenost NATO građanima Crne Gore dolazi bez sumnje, ali da ne treba da važi isto i za političke lidere.
"Velika Britanija može da pomogne, u saradnji sa drugim vodećim saradnicima Alijanse, da podstakne saradnju sa onima koji su politički odgovorni. Tehnička pomoć može biti blokirana, bankovni računi mogu biti zamrznuti, a putovanja mogu biti odbijena. I ne treba dati nikakva sredstva britanske vlade koja bi mogli direktno ili indirektno biti od koristi onima koji su odgovorni za stvaranje i sprovođenje ovog napada na hrišćane i crkvu koju oni odaberu.
Umjesto toga, britanska vlada može razmotriti otvaranje fonda "John Bunian za slobodu religije i vjerovanja" i šireg "Magna Carta za ljudska prava i demokratiju" fonda, kako bi se pomoglo lokalnom stanovništvu u Crnoj Gori koji izvještavaju i brane pravo na slobodu misli i savjesti.
Ako želimo da bijemo dobru bitku i branimo prava hrišćana širom svijeta, nema opravdanja za našu ćutnju, oglušivanje i nepreduzimanje ničega kada u Evropi postoje napadi na vjernike", zaključuju poslanici.
Bonus video:
