veća primanja za oko 1,3 miliona Njemaca

Njemačka uvodi osnovnu penziju za građane sa malim primanjima

Pravo na osnovnu penziju imaće Njemci sa minimalnim penzijama, koji su najmanje 33 godine uplaćivali doprinose na osnovu zaposlenja, odgajanja djece ili pružanja njege

8079 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Gornji dom njemačkog parlamenta, Bundesrat, danas je velikom većinom usvojio zakon o osnovnoj penziji koji će stupiti na snagu 1. januara 2021. godine i donijeti veća primanja za oko 1,3 miliona Njemaca, uglavnom žena, sa minimalnim penzijama.

Prethodno, zakon je dobio zeleno svjetlo i u donjem domu, Bundestagu, glasovima poslanika stranaka crno-crvene koalicije, socijaldemokrata (SPD) i hrišćanskih demokrata (CDU i CSU), dok su protiv bili predstavnici ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD) i Slobodarske partije (FDP). Uzdržani su bili Zeleni i stranka Ljevica.

Prema zakonu, koji vladajuća velika koalicija vidi kao važnu mjeru protiv staračkog siromaštva i koji je Bundestag usvojio juče, građani koji primaju minimalnu penziju dobiće mjesečno u prosjeku 75 do 80 evra više, ali taj iznos može da ide i do 400 evra, prenijeli su njemački mediji.

Pravo na osnovnu penziju imaće Njemci sa minimalnim penzijama, koji su najmanje 33 godine uplaćivali doprinose na osnovu zaposlenja, odgajanja djece ili pružanja njege. Dodatak će biti stepenast i sa punih 35 godina dostići će i puni iznos.

Agencija dpa naglašava da nije riječ ni o kakvom milosrđu, nego o priznanju za dugogodišnji, veoma težak posao za minimalnu platu.

Građani koji imaju pravo na osnovnu penziju, neće morati da podnose zahtjev, već će je dobiti automatski, kada penziono osiguranje i nadležne finansijske službe utvrde da za to postoji osnov.

Ta je procedura, međutim, jako zahtjevna, pa su moguća i kašnjenja sa isplatom sve do 2022. godne. U takvim slučajevima, dodatak će korisnicima biti isplaćen i retroaktivno.

Društva koja se bave penzionim osiguranjem upozorila su da među oko 26 miliona penzionera moraju da proberu one koji ispunjavaju uslove za veću penziju.

Uslovi su, između ostalih, da plata penzionera nije prelazila 80 odsto prosječne plate u datom trenutku, ali i da nije bila manja od 30 posto od prosječne plate, odnosno da nije reč o dodatnim, takozvanim mini-poslovima. Pored toga, biće provjereno i da li neko ima dodatna primanja od dokupa penzije, iznajmljivanja nekretnina ili od kapitalnih investicija, odnosno dividendi.

Komplikovanim postupkom zatim će biti izračunato koliko dodatak na penziju pripada nekom osiguraniku, i ta doplata bi trebalo bi da bude znatno iznad osnovne stope osiguranja.

Prema procjeni nemačkog Ministarstva za rad, od osnovne penzije prije svega će profitirati građani iz djelova zemlje koji su pripadali bivšoj istočnoj Njemačkoj, a na saveznom nivou u prvom redu žene.

Ministarstvo je navelo i dva primjera - cvjećarke, koja posle 40 godina punog radnog odnosa sada prima penziju od 547,04 evra, a po novom zakonu treba da dobije 965,87 evra, i građevinske inženjerke iz istočne Njemačke, koja je poslije ujedinjenja Njemačke duže vrijeme bila nezaposlena i koja će sa 39 godina doprinosa, umjesto 778 evra, mjesečno primati osnovnu penziju od 982 evra.

Uvođenje osnovne penzije njemačke će poreske obveznike koštati godišnje između 1,3 i 1,6 milijardi eura. Ministar finansija, socijademokrata Olaf Šolc planirao je da u tu svrhu uvede poseban porez na finansijske transakcije, ali to još nije na vidiku, pa će novac biti izdvajan iz budžeta.

Udruženja radnika i dobrotvorna udruženja pozdravili su zakon, iako su kritikovali pojedina rješenja, ali je on očekivano naišao na oštro negodovanje udruženja poslodavaca.