MOŽE LI DOĆI DO KOALICIJE SA SOCIJAL-DEMOKRATAMA?

Hoće li Merkel izaći iz pat pozicije: "Nadam se da ćemo uspjeti, ali problemi još uvijek nisu riješeni",

Građani su nestrpljivi, piše Frans pres (AFP). Oko 71 odsto Njemaca kaže da ne razumije zašto "formiranje vlade toliko dugo traje"
79 pregleda 1 komentar(a)
Angela Merkel, Foto: Reuters
Angela Merkel, Foto: Reuters
Ažurirano: 01.02.2019. 08:15h

Njemačka kancelarka Angela Merkel se nada da će danas ili narednih dana moći da objavi formiranje vladajuće koalicije sa socijal-demokratama i tako izađe iz postizborne pat pozicije koja ju je oslabila i u Njemačkoj i u Evropi.

Više od četiri mjeseca poslije parlamentarnih izbora koji najvećoj evropskoj ekonomiji nisu donijeli jasnu većinu, konzervativci iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) traže rješenja za zdravstvo, radno pravo, Evropu i penzije da bi ubijedili socijal-demokrate (SPD) da obnove "veliku koaliciju" na još četiri godine.

Iako večeras ističe inicijalni rok za kompromis, partije su sebi ostavile mogućnost da pregovore produže za još dva dana.

"Nadam se da ćemo uspjeti ali problemi još uvijek nisu riješeni", priznala je kancelarka u petak.

Građani su nestrpljivi, piše Frans pres (AFP). Oko 71 odsto Njemaca kaže da ne razumije zašto "formiranje vlade toliko dugo traje".

Ako Merkel ne uspije u pregovorima, moraće da se odluči između četvrtog kancelarskog mandata na čelu nestabilne manjinske vlade i održavanja novih izbora, koji bi izvjesno donijeli još veći uspjeh ekstremnoj desnici. Obje situacije bi bile prvi put viđene u poslijeratnoj Njemačkoj.

Socijal-demokrate su poslije debakla na izborima i očajnog rejtinga u anketama podijeljene. Dobar dio članstva želi da njihov lider Martin Šulc održi obećanje o skretanju u lijevo i ne pregovara s Merkelovom.

Odluku o koaliciji će donijeti članovi partije u glasanju tokom februara i marta.

Angela Merkel se tako nalazi u nezavidnoj poziciji, pritisnuta s jedne strane svojim konzervativcima koji traže desničarsku politiku da bi se ograničila ekstremna desnica a s druge potrebom za kompromisom sa SPD koja je pod pritiskom svog lijevog krila, navodi AFP.

Jedan dio nemačke štampe ne pokazuje mnogo razumijevanja za dvije partije koje, zajedno ili naizmjenično, vladaju Njemačkom od 1949.

List Zidojče cajtung je osudio njihovo traženje "najmanjeg zajedničkog sadržaoca" za "veliku koaliciju bez ideje vodilje" za budućnost.

"Oni oklijevaju, bijesni su i svađaju se. Ali iznad svega nisu inspirativni", naveo je taj list i pozvao Merkel i Šulca da se saberu ili "daju prostor novim liderima ili novim izborima".

Šef omladine SPD Kevin Kinert je rekao da je taj način vođenja politike "na izborima koštao 14 odsto glasova i to će se nastaviti". Kinert je među vodećim protivnicima koalicije s CDU.

Međutim, drugi smatraju da su novi izbori previše rizični jer je SPD slaba. Profitiraće ekstremna desnica, a 13 odsto glasova koje je osvojila Alternativa za Njemačku (AfD) su već zakomplikovali put do parlamentarne većine, piše AFP.

To je bio istorijski uspjeh za AfD.

Ta partija je uhvatila talas zabrinutosti i straha izazvanih otvaranjem zemlje za više od milion tražilaca azila od 2015. i kao svoj glavni cilj je postavila odlazak Merkelove s vlasti.

Trenutni politički ćorsokak je nezapamćen u poslijeratnoj Njemačkoj, poslije 12 godina vlasti Angele Merkel, kao znak njenog političkog slabljenja.

Gubitak uticaja će imati posljedice i u Evropi, gdje francuski predsjednik Emanuel Makron zagovara dubinske reforme u cilju povratka povjerenja građana, navodi AFP.

Ti predlozi su, doduše, u Njemačkoj dočekani s oprezom, a bez Njemačke ništa ne može biti učinjeno, ali po prvi put poslije mnogo vremena Merkel nema inicijativu.

Martin Šulc, bivši predsjednik Evropskog parlamenta i vatreni pristalica Makronovih predloga, naveo je da "borba za snažnu i obnovljenu Evropu" treba da bude "temelj" buduće vlade.