"u novembru i decembru se očekuje talas bankrota"

Samit EU o hitnoj pomoći privredi, inače prijeti socijalni kolaps

Ključni problem je što se zemlje bogatog sjevera EU, naročito "štedljiva četvorka" - Holandija, Danska i Švedska, a uz njih i Austrija, protive načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita

2270 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Šefovi država ili vlada Evropske unije će na sastanku sjutra i u subotu imati presudni zadatak da se dogovore o hitnom paketu finansijske podrške korona privredi teško pogođenoj posljedicama pandemije i ublažavanju prijetećih socijalnih i političkih posljedica.

Ličnim prisustvom na zasijedanju u Briselu lideri država EU pokušaće da otklone neslaganja oko zamašnog paketa pomoći od preko 1.800 milijardi eura.

Njemačka i Francuska, s predlogom o fondu od 500 milijardi eura bespovratne potpore - "poklona" za oporavak najviše onim članicama EU čije su privrede i zdravstveni sistemi najteže pogođeni pandemijom, predvode plan da Evropska unija ekonomski ozdravi i ne dozvoli da joj budu ugrožene ključne tekovine i temelj Unije - jedinstveno tržište.

One nastoje da se spriječi i neminovno pogoršavanje socijalne situacije, bankroti preduzeća i talas otpuštanja zaposlenih izazovu još dublje nezadovoljstvo širih slojeva građana i političke potrese koje bi neizbježno iskoristile populističke i demagoške snage.

Ključni problem je što se zemlje bogatog sjevera EU, naročito "štedljiva četvorka" - Holandija, Danska i Švedska, a uz njih i Austrija, protive načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita.

One zahtijevaju i da glavne zemlje primaoci - Italija i Španija, preuzmu obavezu da će uporedo sprovesti temeljite strukturne reforme za dugoročno ozdravljenje svojih privreda i javne uprave.

Zvaničnici EU u Briselu skreću pažnju da su privrede i građani zemalja EU zasad uspijevali da se odbrane od posljedica pandemije zahvaljujući izdašnoj finansijskoj, budžetskoj pomoći, poreskim olakšicama.

Takva pomoć idućih mjeseci više neće moći da se nastavi, novac ponestaje, potrošnja će stati i negdje u novembru i decembru se očekuje talas bankrota firmi koje će ostati bez dobiti i biti primorane da masovno otpuštaju zaposlene, uz socijalne posljedice i neminovno političko nezadovoljstvo.

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, saopštila je zbog toga da smatra da se veliki paket finansijske pomoći privredi Unije mora usvojiti prije septembra.

Ona je naglasila da Evropska unija mora kao cjelina biti solidarna s članicama najteže pogođenim posljedicama pandemije, a koje, zato što već imaju ogromne dugove i slabije privrede, nikako ne bi bile u stanju da se same izbore s tim.

Italija, Španija, Portugalija, Grčka i druge manje imućne članice EU koje se same ne mogu izboriti s teškoćama, glavna su izvozna tržišta Njemačke, ali kao i "štedljive četvorke" - Holandije, Austrije, Danske i Švedske.

Propast "siromašnog juga" bi značila težak ekonomski udarac za izvozne privrede bogatijih članica Unije. Italijanski premijer, Đuzepe Konte, upozorio je: "Svi bismo zapali u tešku recesiju i zaprijetilo bi rasparčavanje jedinstvenog tržišta Unije, zato sad imamo susret s Istorijom".

Konteova vlada je već pripremila ozbiljnu privrednu reformu da bi smirila otpor "štedljive četvorke" koja traži jemstvo da će "siromašni jug" prestati da živi na kredit, i početi da živi od onoga što zaradi.

Finansijski paket potpore od preko 1.800 milijardi eura je usmjeren i na preobražaj Unije i postavljanje temelja "zelene privrede" i energetike, "digitalne ekonomije", osvajanja visokih tehnologija, vještačke inteligencije, vraćanja "strategijskog suvereniteta" u proizvodnji ljekova i medicinske opreme, dostizanja konkurentne moći za nadmetanje sa SAD i Kinom.

Predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, koji priprema i rukovodi zasijedanjima vođa EU, takođe je pripremio dijelom izmijenjeni predlog finansijskog paketa koji bi mogao bar dijelom zadovoljiti "štedljivu četvorku", a i kancelarka Merkel je predočila da će neki kompomisi biti nužni.

Da je to možda na vidiku, mada izvori u Briselu ne isključuju da bi se krajem jula mogao održati još jedan vanredni samit EU, govori i rasprava u medijima Unije.

Danski dnevnik "Politiken" ukazuje da je pred liderima EU "dogovor od ogromnog značaja za budućnost Unije". Pod naslovom "Zaustaviti socijalni lonac za topljenje", taj list piše da su "siromaštvo, nejednakost i nezaposlenost već eksplodirali, a pritajeni ekstremisti čekaju da vide hoće li sadašnje vlade biti sposobne da riješe zadatke koje je istorija pred njih postavila".

List navodi ocjenu direktorke Međunarodnog monetarnog fonda, Kristaline Georgijeve, da je "poslije finansijske krize 2008. ključni zadatak bio da se stvori moćan finansijski sektor, dok će 2020. to biti da se izgradi socijalna, društvena snaga i otpornost".

Problem za glavne zagovornike velikog paketa solidarne pomoći i preobražaja privrede i konkurentske moći EU - njemačku kancelarku Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, je to što veliki otpor koji dolazi od čelnika istočnih članica Unije, naročito Poljske i Mađarske, protiv kojih je Evropska komisija pokrenula kazneni postupak zbog kršenja vladavine prava.

Predlog Evropske komisije, uz vidnu podršku Evropskog parlamenta, jeste da se izdvajanja iz zamašnog paketa pomoći uslove time da država-primalac poštuje osnovne vrijednosti i pravila EU o vladavini zakona, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija.

Mađarski premijer, Viktor Orban, dobio je podršku Parlamenta u Budimpešti da stavi veto na takav predlog.

Predlog Evropske komisije je da podrška iznosi 750 milijardi eura, od čega će 500 milijardi biti "poklon" državama članicama, a 250 milijardi kredit.

Italija bi od toga za oporavak dobila 170 milijardi eura, a Španija oko 140 milijardi. Ali bi i Poljska mogla da računa na 63 milijarde eura, Francuska na 39, Grčka na 23 milijarde, Rumunija na 20, a Hrvatska bi dobila 10 milijardi eura.