berlin i pariz za 400 milijardi eura, "štedljiva četvorka" za manje

Makron i Merkel napuštali samit EU, ali se sad oprezno nadaju nagodbi za fond oporavka

"Štedljiva četvorka" i Finska su izašle s posljednjim predlogoom da se subvencije sa 500 milijardi eura smanje na 350 milijardi eura, a da se uz kredite od 250 milijardi, takođe smanji i predloženi višegodišnji budžet EU od hiljadu i 75 milijardi eura

4949 pregleda 0 komentar(a)
Samit lidera EU, Foto: Reuters
Samit lidera EU, Foto: Reuters

Čelnici Francuske i Njemačke Emanuel Makron i Angela Merkel su u dva navrata vrlo nezadovoljni naglo napuštali četvorodnevni susret vođa EU u Briselu, jer su ocjenili da među partnerima u EU nema istinske volje za solidarnost i pomoć najteže pogođenima od koronavirusa, kao ni svijesti da bez toga cijela Unija srlja u propast.

Ali su uoči današnje nove runde sastanka stavili do znanja da se "vrlo oprezno nadaju" da je dogovor moguć, jer postoji okvir za nagodbu o zamašnoj  pomoći za oporavak Unije od teških ekonomskih i socijalnih posljedica epidemije koronavirusa.

To su medijima prenjeli francuski i njemački zvaničnici na zasjedanju, dok je kancelarka Merkel dolazeći na samit izjavila da je "ostvaren napredak koji daje nadu za dogovor danas".

"Ja dolazim s velikom odlučnošću da se ostvari napredak… mada još ništa nije utanačeno", rekao je novinarima Makron koji je tokom samita burno kritikovao tzv. "štedljivu četvorku", Holandiju, Dansku, Austriju i Švedsku, kojima se pridružila i Finska, zbog njihovog zahtjeva da se predloženi fond subvencija i kredita osjetno smanji i bespovratna pomoć najugroženijim zemljama uslovi strukturnim reformama.

"Štedljiva četvorka" i Finska su izašle s posljednjim predlogoom da se subvencije sa 500 milijardi eura smanje na 350 milijardi eura, a da se uz kredite od 250 milijardi, takođe smanji i predloženi višegodišnji budžet EU od hiljadu i 75 milijardi eura.

Ostale članice evropske 27-orice bi, misle zvaničnici u Briselu, možda prihvatile konačnu nagodbu od 390 milijardi eura subvencija, ali su Berlin i Pariz stavili do znanja da je krajnja donja granica 400 milijardi i Makron je poručio da je "bolje otići bez dogovora, nego s lošim kompromisom".

Francuski predsjednik je, kako su naveli izvori, oštro kritikovao najtvrđeg u "štedljivoj četvorci", holandskog premijera Marka Rutea, kao i austrijskog kancelara Sebastijana Kurca.

"Pitanje je sljedeće", rekao je Makron, "ili će vođi EU, odgovorni evropskim narodima, biti sposobni da izgrade jedinstvo i povjerenje, ili ćemo mi razdorom pokazati da je Evropa slaba, razbijena nepovjerenjem?"

Njemački list Zidojče cajtung je danas u osvrtu predočio da "ukoliko projekat pomoći od stotina milijardi eura ne bi uspio, Evropska unija bi morala ozbiljno da preispita svoje razloge postojanja".

"Štedljiva četvorka" i Finska takođe smatraju da se pomoć mora dati članicama koje su najteže pogođene pandemijom, a koje same zbog prezaduženosti i pomanjkanja sopstvenih sredstava ne mogu da se izbore s padom privredne aktivnosti, ali tako da se "troši samo ono što je zarađeno".

Ali misle da to više moraju biti krediti, nego velika svota "poklona" koje će solidarno vraćati sve članice Unije, kao i da te manje imućne članice, a to su naročito Italija i Španija, uporedo moraju preuzeti obavezu sprovođenja strukturnih reformi tržišta rada, penzionog sistema i budžetsko-poreskog mehanizma.

Italija, Španija i "južne zemlje" EU su takođe velika izvozna tržišta za "štedljivu četvorku", Finsku, kao i Njemačku.

Vrlo tugaljivo je pitanje, kazali su zvaničnici na zasjedanju, i kako će biti prihvaćen stav većine članica EU, Evropske komisije i Evropskog parlamenta da iz ukupnog fonda oporavka od hiljadu i preko 800 milijardi eura sredstva ne mogu dobiti one članice Unije koje krše temeljne vrijednosti vladavine zakona, nezavisnosti pravosuđa i slobode medija.

Evropska komisija je zbog toga pokrenula postupak protiv Poljske i Mađarske.

Ali čelnici Poljske, Mađarske i Slovenije su, javlja njemački portal Dojče vele, su se tome usprotivili i mađarski premijer Viktor Orban je stavio do znanja da će staviti veto na cio paket pomoći za oporavak EU od koronavirusa ako se na tome bude istrajalo.

Jedan od najžešćih kritičara kršenja temeljnih vrijednosti EU u Mađarskoj i Poljskoj je bio holandski premijer Rute i Orban je izjavio da "ne zna koji lični razlog holandski premijer ima da mrzi mene ili Mađarsku".

"Ali on napada tako žustro i vrlo jasno da Mađarska ne poštuje vladavinu prava i mora biti finansijski kažnjena… što je njegov stav koji je neprihvatljiv zato što nema odluke o tome šta je to stanje vladavine zakona u Mađarskoj", predočio je Orban.

Orban smatra da bi za takve mjere protiv Mađarske i Poljske morao da se dopuni temeljni akt EU, a rekao je i da je "za cio ovaj haos odgovoran Rute".