Putin, Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko

sergej pugačov o putinovim taktikama za održavanje na vlasti

Želi da vlada kao otac nacije i da uđe u istoriju

Sergej Pugačov, nekada poznat kao bankar Kremlja, o zakulisnoj borbi unutar vladajuće elite i Putinovim taktikama za održavanje na vlasti

22357 pregleda 170 reakcija 26 komentar(a)
Putin, Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Putin, Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko

Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin pripremao za prošlomjesečni referenum o mogućem produžetku njegove vladavine do 2036, donekle je otkrio pozadinu ustavnih promjena.

“Ako se to ne desi, onda će za oko dvije godine - i to znam iz ličnog iskustva - normalni ritam rada mnogih djelova vlade zamijeniti potraga za mogućim nasljednikom”, rekao je Putin u intervjuu za TV kanal Rosija. “Moramo da radimo, a ne da tražimo nasljednike,” dodao je.

Kremlj je pobijedio na glasanju i proglasio trijumf. Ustav će sada omogućiti Putinu da se vrati na vlast sa još dva šestogodišnja mandata. Nezavisni posmatrač Golos, međutim, prijavio je izbornu krađu bez presedana, a politički protivnici kažu da je manevrisanje povodom glasanja oslabilo Putinov legitimitet. Rojters navodi da je nezadovoljstvo javnosti Putinovom vladavinom počelo da se preliva na Daleki istok Rusije, gdje su desetine hiljada ljudi protestovale protekla tri vikenda.

Osim Putinovih komentara na državnoj TV, Kremlj ne objašnjava svoju računicu kada su u pitanju ustavne promjene. Međutim, svjedočenje bivšeg insajdera iz prve ruke, o tome kako je Kremlj pokušao da upravlja predajom vlasti 2008, kada se Putin prvi put suočio sa ustavnim ograničenjem svog predsjedništva, nudi uvid u zakulisne borbe za moć unutar vladajuće elite u Moskvi i neka pitanja sa kojima se ruski lider mora uhvatiti u koštac, piše Rojters.

Putin i Pugačov u Moskvi 28. jula 2000.
Putin i Pugačov u Moskvi 28. jula 2000.foto: Reuters

Od 2006, kako je bivši savjetnik Kremlja Sergej Pugačov rekao britanskoj agenciji, Putin se bori sa pitanje sukcesije. Pugačov, nekada poznat kao bankar Kremlja, igrao je ključnu ulogu u Putinovom usponu prije 20 godina. Njegovi poslovni interesi su obuhvatali vojna brodogradilišta, ugalj i građevinarstvo, i bio je senator u gornjem domu parlamenta. Danas je u sukobu sa bivšim saveznicima, i ruske vlasti ga optužuju za bankrot banke čiji je bio jedan od osnivača, što Pugačov demantuje. Pobjegao je u Britaniju, potom u Francusku, gdje trenutno živi, nakon što je londonski sud 2014. naredio zamrzavanje njegove imovine na zahtjev Rusije.

Pugačov je za Rojters prvi put govorio o Putinovom donošenju odluka uoči izbora 2008. godine. Ispričao je da je predsjednik često talac volje svog unutrašnjeg kruga bivših pripadnika KGB-a i saradnika iz njegovog rodnog grada Sankt Peterburg.

Pitanje predaje vlasti uvijek je bila “najveća glavobolja” Putinove vladavine, rekao je Pugačov. Sukcesija je za Putina “uvijek bila ozbiljan, lični stres. Nikada nije imao namjeru da bilo kome preda kontrolu nad zemljom”. Putin je vidio sebe kako vodi Rusiju iza kulisa kao otac nacije, kaže Pugačov, ali je pronalazak nasljednika koji će se pridržavati tog plana “uvijek predstavljao veliki problem”.

Rojters piše da portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije želio da komentariše Pugačovljevu verziju događaja.

Pugačov je 2007. i dalje bio vrhunski insajder Kremlja, blizak mnogim moćnim ljudima oko Putina, takozvanim siloviki, uglavnom izvučenim iz ruskih službi bezbjednosti. Kaže da je bio prisutan kada je doneseno nekoliko ključnih odluka. Fotografije i drugi dokumentarni materijal koji je Rojters pregledao, pokazuju da je Pugačov sve do 2008. bio na poziciji blizu vrhu Kremlja i potkrepljuju neke elemente njegove priče.

Na fotografijama su Pugačovljevi sinovi tinejdžeri sa Putinovim ćerkama u njegovoj dači. Na drugim fotogafijama se vidi kako Pugačev ruča u svojoj dači 2005. sa vodećim ljudima službi bezbjednosti oko Putina. Među njima su bili Nikolaj Patrušev, tada šef Federalne službe bezbjednosti (FSB), nasljednice KGB-a; i Igor Sečin, jedan od Putinovih KGB saveznika iz Sankt Peterburga, koji je u vrijeme kada je nastala fotografija bio zamjenik šefa administracije Kremlja.

Kako je spriječen izbor Ivanova

Putin je tokom drugog predsjedničkog mandata prvi put razmatrao promjenu zakona kako bi produžio svoju vladavinu, rekao je Pugačov. Do ljeta 2007. godine, Sergej Ivanov, Putinov prvi vicepremijer i najmlađi general ikada u ruskoj spoljnoj obavještajnoj službi, uveliko je smatran favoritom da postane predsjednik sljedeće godine, ispred drugog Putinovog saveznika, Dmitrija Medvedeva. Ustav je nalagao da se Putin povuče 2008. nakon isteka drugog uzastopnog mandata.

Putinovi najbliži saradnici su strahovali da će ih Ivanov, ukoliko dobije najvišu funkciju, isključiti iz vlasti. Počeli su da pričaju Putinu protiv Ivanova, tvrdi Pugačov. “Počeli su da govore Putinu da je Ivanov veoma opasan. Veoma je agresivan. Preuzeće vlast i nikad nećete moći da ga se oslobodite. Oni su prikupljali sve vrste kompromitujućih informacija o Ivanovu. Skoro svi su bili protiv njega.”

Portparol Kremlja Peskov rekao je da Ivanov, sada specijalni predstavnik predsjednika za prirodu, ekologiju i saobraćaj, neće moći da komentariše. Rojters ga nije mogao direktno kontaktirati.

I Pugačov se razišao sa Ivanovom, nakon što nije uspio da dobije veliki ugovor o brodogradnji 2006, kada je Ivanov bio ministar odbrane. Zbog toga što je djelovao kao usamljenik, Ivanov je samo porastao u Putinovim očima, kazao je Pugačov. To je značilo da Ivanov „nije mogao ni sa kim da se koordinira protiv Putina“.

Iza kulisa, razmatrala se i druga opcija za produžavanja Putinove vladavine. Pugačov je, kako tvrdi, na Putinov zahtjev, uputio grupu pravnika na čelu sa koautorom ruskog ustava Sergejom Šahrajem, da razmotre načine na koje bi Putin mogao da se kandiduje za treći mandat. Pravnici su predložili izmjenu zakona dvotrećinskom većinom glasova u parlamentu. Putin se protivio promjeni ustava, ali je, kako kaže Pugačov, želio „drugu opciju za svaki slučaj“. Šahraj je odbio da komentariše.

Ivanovljeva kandidatura je okončana u avgustu 2007. godine, prema navodima Pugačova. Putin je bio upravo najavio obnovu vojnih letova koji bi mogli da dosegnu američke obale prvi put za 15 godina, što je ruska štampa pozdravila kao demonstraciju obnovljene vojne moći Moskve.

Sečin je igrao na njegov ego

Šest dana nakon Putinove trijumfalne objave, Ivanov je u televizijskom intervjuu rekao da letovi ne označavju povratak Hladnog rata. Time što se pojavio da govori u ime Kremlja, prekoračio je crtu.

“Sečin je donio Putinu snimak Ivanovljevog intervjua”, sjeća se bivši insajder, opisujući sastanak Pugačova, Putina i Sečina. Sečin je, prema riječima Pugačova, rekao predsjedniku: “Vidi, Vladimire Vladimiroviču, vi ste lansirali bombardere koji nisu letjeli 15 godina, još od pada Sovjetskog Saveza. A Sergej Ivanov, koji je niko - nije još nije ni predsjednik, još nije ni nasljednik - a već je prisvojio taj projekat”.

Ivanov (drugi zdesna) na sastanku u Kremlju u decembru 2007.
Ivanov (drugi zdesna) na sastanku u Kremlju u decembru 2007.foto: Reuters

“Sečin je igrao na njegov ego”, nastavio je Pugačov. “Putin žarko želi da uđe u istoriju. To je bila njegova priča, a Ivanov je ušao na njegovu teritoriju... To je bio važan psihološki trenutak.”

Sečinov portparol je odbio da komentariše. Portparol Kremlja Peskov je rekao da ne može da komentariše jer nije bio prisutan.

Putin je želio nasljednika koji će biti predsjednik samo na papiru i spreman da se makne s puta u bilo kom trenutku, rekao je Pugačov. Nakon ovog incidenta, vrata su se zatvorila za Ivanova.

Međutim, isteklo je vrijeme za promjenu pravila kako bi Putin mogao da se kandiduje za treći mandat. Predsjedničke izbore je trebalo raspisati do kraja 2007, a glasanje održati u martu 2008. Po zakonu, svaka promjena koja Putinu omogućava da ostane na vlasti morala se desiti najmanje šest mjeseci prije raspisivanja izbora.

Umjesto toga, Putin je u septembru 2007. objavio da za premijera imenuje Viktora Zubkova, malo poznatog bivšeg direktora državnog poljoprivednog dobra, koji je u to vrijeme bio na čelu ruske agencije za borbu protiv pranja novca. Šezdesetšestogodišnji Zubkov je iznenada dobio šansu da naslijedi Putina.

Premijer Zubkov i Putin 24. septembra 2007.
Premijer Zubkov i Putin 24. septembra 2007. foto: Reuters

Pugačov je rekao da Putin razmišljao da Zubkov bude na funkciji predsjednika godinu, nakon čega bi Zubkov mogao reći da se razbolio, a Putin bi se mogao vratiti. “Sa njim sam o tome lično razgovarao. S Putinom i sa Zubkovom”, rekao je Pugačov. Ali, Putin je odbacio ideju. “Rekao mi je da ne bi izgledala baš dobro.”

Rojters navodi da nije mogao da stupi u kontakt sa Zubkovom, a da je Peskov odbio da komentariše tu temu.

Konačno, 10. decembra, Putin je objavio da želi da Dmitrij Medvedev, advokat iz Sankt Peterburga koji je dugo radio u Putinovoj sjenci, preuzme mjesto predsjednika. Pugačov kaže da je je Putinov uži krug vjerovao da će Medvedev, koji je bio šef osoblja Kremlja i sa Ivanovom prvi potpredsjednik vlade, biti najpokorniji nasljednik i, što je najvažnije, najspremniji da oslobidi put Putinu ukoliko Putin odluči da se vrati na funkciju predsjednika.

Jedan i po predsjednik

U naredne četiri godine Medvedevljevog predsjedništva, bilo je kao da je postojao jedan i po predsjednik, rekao je Pugačov. Mnogi u ruskoj eliti su se pitali ko ima posljednju riječ, premijer Putin ili predsjednik Medvedev.

“Prvo su ljudi trčali do Medvedeva, a potom do Putina. Ljudima nije bilo jasno. Ako ste uradili nešto što vam je Putin dao da uradite, sljedeći dan bi vas Medvedev mogao prekoriti”, rekao je Pugačov, navodeći primjer šefa jedne ruske države državne banke koji je prilikom dogovaranja finansiranja prvo tražio Putinovo odobrenje, a zatim je otišao kod Medvedeva da mu on da zeleno svjetlo. “Za ljude je neprihvatljivo kada postoje dva predsjednika ili jedan i po. Veoma je važno da znaju ko je car.”

Vjerovao da će Medvedev biti najpokorniji nasljednik -
Vjerovao da će Medvedev biti najpokorniji nasljednik -foto: Reuters

Putinu bi možda bilo drago da Medvedevu omogući još jedan predsjednički mandat, ali Putinov unutrašnji krug to nije želio jer se plašio da će izgubiti kontrolu nad ekonomijom, tvrdi Pugačov. Između frakcija je izbio “zlobni rat”, dok je Medvedev, očekujući kandidaturu za drugi mandat, počeo da pozicionira svoje saveznike da preuzmu veće djelove ekonomije, uključujući Gasprom i Rosnjeft, državne energetske džinove koje dugo vode Putinovi najbliži saradnici, uključujući Sečina.

Razdor je povećalo to što se američka administracija otvoreno dodvoravala Medvedevu, a ne Putinu.

Nade Medvedeva za drugi mandat ugasile su se u posljednjem trenutku, rekao je Pugačov. Pugačov je već bio pobjegao iz Rusije, ali je bio u stalnom kontaktu sa jednim od najbližih Medvedevljevih saveznika i znao je šta se događa.

Prema njegovim riječima, Medvedev je u Kremlju obavljao posljednje pripreme za očekivanu objavu da će se kandidovati za drugi mandat. To je trebalo da saopšti sljedećeg dana, 24. septembra 2011, na godišnjem kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija. U ranim jutarnjim satima, Putinovi ljudi iz službi bezbjednosti tiho su zamijenili najlojalnije pripadnike Medvedevljeve predsjedničke garde.

Pugačov kaže da je to bio prijeteći znak. Prisjetio se da je Putin nedugo nakon toga stigao u Medvedevljev kabinet u Kremlju, gdje su prijateljski popričali. Kasnije je Putin objavio da želi predsjedničku poziciju za sebe. “Na kraju, zapravo nije bilo važno koliki su pritisak Putinovi bezbjednjaci vršili na Medvedeva (da se ne kandiduje). Na kraju je to bilo pitanje ličnog kontakta Putina i Medvedeva”, rekao je Pugačov.

”Može biti i vozač, samo da je Putinov”

Politički konsultant koji je ranije radio za Medvedeva, Gleb Pavlovski, rekao je u to vrijeme da je izgledalo kao da je Medvedev odstupio pod pritiskom. Istakao je da je Medvedev samo tri mjeseca ranije u intervjuu za “Fajnenšl tajms” jasno dao do znanja će se boriti za drugi predsjednički mandat.

Ali, dok je eksperiment 2008-2012. sa Medvedevljevim predsjedništvom otkrio Putinovom užem krugu rizike od predaje vlasti, Pugačov vjeruje da Putin možda ipak razmatra da se povuče. Nedavno glasanje o ustavu moglo bi dati vremena Putinu da iza kulisa i bez pritiska razradi plan sukcesije, smatra Pugačov.

Sergej Pugačov
Sergej Pugačovfoto: Reuters

Znak da Putin možda drži otvorene svoje opcije, dodaje Pugačov, je da slabo primijećena promjena uvodi u ustav zakon koji bivšim predsjednicima daje imunitet od krivičnog gonjenja.

Da bi Putin izabrao nasljednika, imperativ je da ta osoba bude član njegovog pouzdanog unutrašnjeg kruga, kaže Pugačov. “Putin ne podnosi autsajdere. Ili njegovi ljudi ili niko. To bi mogao biti njegov vozač ili tjelohranitelj. Nasljednik mora biti njegov.”