EU da se ne boji da pokaže zube Kini

Kako bi EU trebalo da se suprotstavi moći Kine? Evropa mora da pokaže veće jedinstvo i da koristi jedinstveno tržište kao adut, tvrdi visoki funkcioner njemačke vlade. Kada je u pitanju 5G, Evropa se mora oslanjati na domaće snabdjevače

19487 pregleda 68 reakcija 14 komentar(a)
Kina je sistemski suparnik EU: Sa sastanka u Jelisejskoj palati u martu 2019., Foto: AP
Kina je sistemski suparnik EU: Sa sastanka u Jelisejskoj palati u martu 2019., Foto: AP

Koronavirus ne mari za ideologiju ili geopolitiku, a pandemija, ipak, dugo služi kao provodnik za rivalstvo između velikih sila i iznosi na vidjelo složenu geopolitičku situaciju.

SAD, koje se već povlače, uglavnom su zaokupljene sobom.

U međuvremenu, Kina zauzima čvršći stav i odlučno sprovodi svoj globalni.

Ovo je još jasnije stavilo do znanja da Evropa mora postati otpornija i da joj hitno treba jasan kompas, i kad je u pitanju pristup Kini.

Odnosi EU sa Kinom su komplikovani. Kina je i važan partner i ekonomski konkurent.

Zaglavljeni smo u jakoj konkurenciji vrijednosti koje proizilaze iz vrlo različitih koncepata društva

Ona je drugi po veličini trgovinski partner Evropske unije, dok je taj blok najznačajniji za Kinu.

Naše ekonomije su međusobno povezane, a saradnja je u obostranom interesu. Možemo biti uspješni samo zajedno sa Kinom, posebno kada je riječ o globalnim pitanjima kao što su borba protiv epidemija, protiv klimatskih promjena i rješavanje regionalnih sukoba.

Kina je, međutim, i sistemski rival i sve više ide u ofanzivu, i u odnosu prema Evropi. Pekinška „diplomatija maski“, zajedno sa kampanjom dezinformisanja usred krize sa koronavirusom, samo je jedan od aktuelnih primjera.

Rukovodstvo autoritarne, jednopartijske države ne propušta nijednu mogućnost da zavadi države članice EU i oslabi ih.

Zaglavljeni smo u jakoj konkurenciji vrijednosti koje proizilaze iz vrlo različitih koncepata društva.

U Hongkongu, Kina trenutno pokazuje kako je beskompromisno spremna da nameće svoju moć. Postupci Pekinga povodom teritorijalnih pretenzija u Južnom kineskom moru, kao i ozbiljna kršenja ljudskih prava u provinciji Sinđijang, potpuno se uklapaju u ovu sliku. Kina, dakle, nema strah od toga da naočigled svijeta krši centralne principe međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Šta EU može učiniti da osigura da se ne osjeti nemoćnom pred sve snažnijim rivalom?

Jedno je jasno: Hitno nam je potrebno više evropskih akcija u našim odnosima sa Kinom. Dosljedna „politika Tima Evropa“ je odavno potrebna.

To je prioritet njemačkog predsjedavanja Savjetom EU, tokom kojeg snosimo posebnu odgovornost.

EU mora djelovati sigurnije u odnosu prema Kini i govoriti jednim glasom.

Nećemo uspjeti da ostvarimo uticaj na Peking ako nismo ujedinjeni i ako se za naše vrijednosti i interese ne zalažemo zajedničkom snagom EU.

Nedostatak jedinstva je naša Ahilova peta.

Nedostatak jedinstva je naša Ahilova peta: Mihael Rot
Nedostatak jedinstva je naša Ahilova peta: Mihael Rotfoto: AP

EU ne smije sebi dozvoliti da bude podijeljena. Moramo se odmaknuti od bilateralizacije odnosa kojima Peking namjerno teži.

Pandemija nam služi kao bolni podsjetnik na to koliko je Evropa postala zavisna u određenim oblastima

Oko 80 različitih formata dijaloga odvija se samo između Njemačke i Kine. Cilj mora biti dodatno jačanje razmjene na evropskom nivou.

Bez obzira na sve legitimne pojedinačne nacionalne interese, EU je presudni okvir akcije i suštinski putokaz za nas.

Na kraju, nijedna zemlja u Evropi nije u stanju da se sama trajno bori za svoje interese i vrijednosti u rivalstvu sa Kinom.

EU u svijetu mora predstavljati više od najmanjeg zajedničkog imenioca svojih članica. Zbog toga je predsjedavanje Njemačke Savjetom EU takođe posvećeno tome da u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici bloka, odluke donosi kvalifikovana većina.

Nažalost, takođe vidimo da privlačnost poslovanja sa Kinom ponekad podriva temeljne vrijednosti Evrope.

Privlačnost poslovanja sa Kinom ponekad podriva temeljne vrijednosti Evrope
Privlačnost poslovanja sa Kinom ponekad podriva temeljne vrijednosti Evropefoto: AP

To kompromituje naš kredibilitet i slabi sve nas ako su pojedine članice spremne da potkopavaju evropsku politiku ljudskih prava radi navodno unosnog bilateralnog „dogovora“ sa Kinom.

Stoga, kao dio naše politike Tima Evropa, ne smijemo ostavljati sumnju u vezi sa tim da oko naših temeljnih vrijednosti nema rasprave, što se tiče nas Evropljana.

To je, na kraju krajeva, suština naše zajednice vrijednosti, naše evropske DNK.

Naša zajednička osnova vrijednosti čini EU tako jedinstvenom i dragocjenom. Međutim, moramo biti spremni i da odlučno branimo svoje vrijednosti.

Kriza oko koronavirusa je poziv na buđenje. Pandemija nam služi kao bolni podsjetnik na to koliko je Evropa postala zavisna u određenim oblastima. Veliki dio zaštitnih maski, zaštitne odjeće i antibiotika, danas se proizvodi u Kini.

A Peking posebno koristi ekonomske zavisnosti kao adut u politici moći. Veći evropski suverenitet je stoga od primarnog značaja.

Ne smijemo se bojati da ukrstimo koplja kada dođe do teških pitanja kao što su ljudska prava, bezbjednost i tehnologija

Moramo osnažiti naše zdravstvene sisteme, diversifikovati lance snabdijevanja i svesti na minimum zavisnost u posebno kritičnim oblastima.

 Peking koristi ekonomsku zavisnost kao politički adut
Peking koristi ekonomsku zavisnost kao politički adutfoto: Reuters

Moramo podstaći veću domaću proizvodnju suštinski važne robe poput zaštitne opreme i ljekova. Evropa takođe mora postati nezavisnija u smislu logistike, energije i prirodnih resursa.

Strateška industrijska politika, velika ulaganja u istraživanje i razvoj i jedinstveno digitalno tržište su stubovi evropskog doma koji pruža sigurnu budućnost.

Što se tiče globalne trke za tehnološkom nadmoći, Kina i SAD trenutno određuju tempo.

Međutim, moramo se truditi da sami ovladamo ključnim tehnologijama i budemo nosioci patenata za takve tehnologije u Evropi.

EU mora ostati motor inovacije - tek tada će nastaviti da stoji na svojim nogama u budućnosti.

To je već vrlo jasno dokazano primjerom standarda 5G mobilne komunikacije, okosnice naše digitalne budućnosti. To je prije svega pitanje zavisnosti od proizvođača iz trećih zemalja, uključujući Kinu, i njihove pouzdanosti.

Ovdje je u pitanju ništa manje od bezbjednosti naših građana.

Pitanje 5G tako postaje i lakmus test za cilj većeg evropskog suvereniteta.

Stoga jedino logično da se prije svega oslanjamo na naše domaće dobavljače.

Evropske alternative su dostupne i one su svjetski lideri u oblasti tehnologije. Kada dođe do teških pitanja kao što su ljudska prava, bezbjednost i tehnologija, ne smijemo se bojati da ukrstimo koplja. I ovdje je, na kraju krajeva, riječ o našem suverenitetu.

Kina sigurno neće izgraditi ni jednu jedinu elektranu na ugalj manje ako budemo ćutali kada nam se mišljenja ne budu slagala.

Peking ozbiljno shvata EU, prije svega kao najveći trgovinski blok i ekonomsku oblast. Stoga bi trebalo da još efikasnije koristimo našu trgovinsku politiku i naše jedinstveno tržište kao adut u odbrani naših vrijednosti i interesa.

EU nije birala riječi u vezi sa situacijom u Hongkongu.

Kada se međunarodne obaveze ne poštuju, kada su ugrožene osnovne slobode i ljudska prava, onda se to tiče svih nas.

Postupci Pekinga mijenjaju pravila igre i imaju opipljiv uticaj na naše odnose. EU je sada usvojila sveobuhvatan paket mjera kao dio zajedničkog odgovora.

To uključuje dalja ograničenja izvoza robe koja se odnosi na bezbjednost, pojednostavljene propise za ulazak i boravak građana Hongkonga i ciljanu podršku civilnom društvu.

Štaviše, nakon konsultacija sa državama članicama EU, Njemačka je odlučila da suspenduje sporazum o izručenju sa Hongkongom. Poruka Pekingu je kristalno jasna, naime, da odnosi neće ići „uobičajenim tokom“ što se tiče EU. Hongkong će takođe biti ključni test za kredibilitet Kine kao pouzdanog međunarodnog partnera.

Ne morate biti prorok da biste zaključili da, usljed jako nestabilnih geopolitičkih uslova, svijet nakon koronavirusa neće biti baš miran.

Činjenica da glavne sile Kina i SAD nastavljaju da pogoršavaju situaciju, ne sluti na dobro. To kako se sada pozicioniramo za budućnost, i obnovimo i rekonstruišemo Evropu, odrediće koliko uspješno EU može da brani i promoviše svoje interese i vrijednosti na svjetskoj sceni.

EU je na samitu u julu poslala snažan signal za novi početak, što je bila demonstracija snage bez presedana.

Sa najvećim višegodišnjim finansijskim okvirom u svojoj istoriji i dodatnom pomoći za borbu protiv koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura, EU sada određuje pravac za evropsku budućnost. Kineska poslovica kaže da je „bolje da vam zavide nego da vas sažalijevaju“.

Snažna i suverena Evropa, u duhu solidarnosti, koja štiti svoje građane, jedinstveno i odlučno brani svoje vrijednosti i interese u svijetu, predstavlja oblik životnog osiguranja kojem treba zavidjeti.

Ovo je pitanje suvereniteta, i u odnosu prema Kini i prema drugima. Dobra vijest je da tu držimo situaciju pod kontrolom.

Razdvajanje nije opcija

Razdvajanje od Kine, u što većoj mjeri, kao što to SAD zamišljaju, nije opcija za EU.

Koronavirus i velike sile mijenjaju globalizaciju, ali je ne ukidaju.

Neće biti bježanja od Kine u svijetu nakon koronavirusa, i politički i ekonomski gledano. Saradnja je i potreba i šansa.

U našim direktnim odnosima sa Pekingom, možemo i moramo jasno i nedvosmisleno artikulisati naše interese i njegovati čvrstu saradnju u cilju rješavanja zajedničkih problema.

U zavisnosti od toga kako se bude razvijala situacija u vezi sa koronavirusom, sastanak lidera EU i Kine planiran tokom njemačkog predsjedavanja je dobra prilika za to.

Na primjer, trebalo bi da tražimo odgovornost od Pekinga u vezi sa borbom protiv pandemije i reformom Svjetske trgovinske organizacije, kao i da dodatno proširimo našu saradnju u Africi i oko zaštite klime.

EU mora insistirati na principu reciprociteta povodom transparentne trgovinske prakse i ekonomskoj konkurenciji pod ravnopravnim uslovima.

A kada je u pitanju zaključenje dugoočekivanog ambicioznog investicionog sporazuma sa Kinom, sada bi trebalo da tražimo brze rezultate.

Autor je od 2013. državni sekretar u njemačkom ministarstvu spoljnih poslova, i odgovoran je za evropska pitanja (Članak je objavljen u „Špiglu”)

Prevela i priredila: A. ŠOFRANAC

Bonus video: