Lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kazao je juče da je spreman da održi nove izbore i preda vlast nakon referenduma o promjeni ustava u očiglednom pokušaju da odgovori na do sada najveći izazov tokom njegove 26-godišnje vladavine, dok su Sjedinjene Države saopštile da smatraju da masovni protesti jasno pokazuju da se pozivi na demokratiju „više ne mogu ignorisati“.
Rojters ističe da je Lukašenko iznio ponudu, za koju insistira da je neće realizovati dok je pod pritiskom demonstracija, nakon što je opoziciona političarka Svetlana Tihanovskaja kazala da je spremna da stane na čelo zemlje.
Tihanovskaja je na videokonferenciji u Litvaniji pozvala pripadnike bezbjednosnih snaga da promijene stranu. „Spremna sam da preuzmem odgovornost i djelujem kao nacionalni lider tokom ovog perioda“, kazala je ona.
U jasnom pokazatelju rastuće ranjivosti, Lukašenko je izviždan uz povike da podnese ostavku tokom obraćanja radnicima u jednoj od velikih državnih fabrika koje su ponos njegovog sovjetskog ekonomskog modela i glavna baza podrške.
„Gardijan“ navodi da je Lukašenko bio vidno potresen kada su zaposleni u fabrici vojnih vozila počeli da uzvikuju „lažove“ i „ostavka“ tokom posjete koja je trebalo da posluži kao demonstracija podrške koju uživa među radnicima.
„Imali smo izbore“, kazao je Lukašenko. „Dok me ne ubijete neće biti novih izbora“. Međutim, ponudio je da izmijeni ustav, u očiglednom ustupku koji teško da će zadovoljiti demonstrante koji tvrde da je to govorio i ranije.
„Organizovaćemo referendum o izmjenama i ja ću predati ustavna ovlaštenja. Ali ne pod pritiskom ili zbog ulice“, kazao je Lukašenko, a prenosi bjeloruska agencija Belta.
„Da, nijesam svetac. Znate moje loše strane. Nijesam vječan“, kazao je i dodao da građani mogu da podrže parlamentarne i predsjedničke izbore nakon refenduma ukoliko to žele.
„Hvala vam, rekao sam sve što sam imao. Možete nastaviti da uzvikujete „ostavka“, kazao je Lukašenko.
Portal Tut. By objavio je snimak Lukašenka kako se suprotstavlja jednom radniku rekavši „da neće da se tuče“, ali onda je dodao „ukoliko neko ovdje nešto isprovocira, onda ćemo to riješiti na teži način. Stoga upristojite se“.
Bezbjednosne snage sukobile su se sa demonstrantima u Minsku i drugim gradovima nakon što je Lukašenko proglasio ubjedljivu pobjedu na izborima za koje njegovi protivnici tvrde da su pokradeni.
Prošle nedjelje radnici u državnim fabrikama solidarisali su se sa demonstrantima, a zaposleni u državnoj televiziji juče su takođe napustili radna mjesta u znak protesta zbog cenzure i izbornih rezultata. Protestima su se juče, kako prenosi BBC, pridružili i članovi Filharmonije u Minsku,
Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je da je u Bjelorusiji „situacija užasna“, a visoki zvaničnik njegove administracije rekao je da SAD pažljivo prate razvoj događaja u toj zemlji.
„Ogroman broj Bjelorusa koji mirno protestuju jasno pokazuje da vlada više ne može da ignoriše njihove pozive na demokratiju“, kazao je zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman. „Današnje izjave predsjednika Lukašenka pokazuju da je svjestan toga, mada se nije pozabavio izostankom slobodnih i fer izbora“.
„Rusija takođe mora da poštuje suverenitet Bjelorusije i pravo njenog naroda da slobodno i fer bira svoje lidere“, kazao je zvaničnik.
Lideri Evropske unije solidarisali su se juče sa demonstrantima u Bjelorusiji tokom vanredne videokonferencije, dok je Britanija osudila nasilje upotrijebljeno „tokom suzbijanja mirnih protesta koji su uslijedili nakon nepoštenih predsjedničkih izbora“.
Evropska unija takođe planira da pošalje poruku Rusiji da se ne miješa u situaciju u Bjelorusiji, nakon što je Moskva kazala Lukašenku da je spremna da pruži vojnu pomoć u slučaju spoljašnje prijetnje.
U Bjelorusiji se nalaze gasovodi preko kojih Rusija izvozi energente na Zapad i Moskva tu zemlju smatra tampon zonom prema NATO-u. Lukašenko i ruski predsjednik Vladimir Putin dva puta su razgovarali tokom vikenda.
Međutim „Gardijan“ ističe da Putin nije ponudio podršku ili priznanje Lukašenku, a Moskva vjerovatno čeka da vidi hoće li bjeloruski lider politički preživjeti naredne nedjelje ili čak dane, dok protesti uzimaju maha i raste pritisak da podnese ostavku.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je juče da je Alijansa na oprezu povodom dešavanja u Bjelorusiji i da je spremna da zaštiti svoje saveznike, ali da ne predstavlja nikakvu prijetnju za Minsk.
„NATO saveznici prate dešavanja u Bjelorusiji“, naveo je on u saopštenju.
„NATO ne predstavlja prijetnju za Bjelorusiju i ne gomila snage u regionu. Ostajemo na oprezu, strogo u odbrambenom smislu i spremni da odvratimo svaku agresiju na NATO saveznike“, dodao je on.
Prazan studio na državnoj televiziji
Juče ujutru Bjelorusi koji prate informativni program na državnoj televiziji dočekao je neobičan prizor: prazan studio.
Nacionalni kanal Bjelorusija već četvrt vijeka sipa vladinu propagandu, a početkom prošle nedjelje opisao je demonstrante kao opasne provokatore kojima iz inostranstva plaćaju da remete veličanstvenu stabilnost koju donosi Lukašenko.
Međutim, Bjelorusija se u proteklih nedjelju dana promijenila tako brzo da mnogi smatraju da više ne mogu da rade za propagandnu mašinu. Juče, oko 300 od 2000 zaposlenih je stupilo u štrajk, rekavši da ne mogu da se vrate ukoliko vlada ne usliši pet zahtjeva uključujući nove izbore i obustavu cenzure.
“Ljudi smatraju da ukoliko me mogu pošteno da se bave novinarstvom, onda nećemo raditi“, kazala je autorka dokumentarnih programa Ksenija Lutskina.
„Problem za veliki broj ljudi je što nema druge televiziuje za koju mogu raditi - sve su pod kontrolom države“, kazala je ona i dodala da je menadžment televizije zaprijetio da će otpustiti one koji stupe u štrajk.
Bonus video:
