Kriza koju je izazavao koronavirus mijenja agendu ruskog lidera

Pandemija zapalila Putinovo dvorište

Bjelorusiju već neko vrijeme pogađaju masovne demonstracije protiv Aleksandra Lukašenka, a Jermenija i Azerbejdžan su u sukobu oko Nagorno Karabaha, gdje otvorena podrška Turske Azerbejdžanu ukazuje na slabljenje ruskog uticaja u tom regionu

12480 pregleda 1 komentar(a)
Demonstranti upadaju u zgradu vlade u Biškeku, Kirgistan, Foto: Reuters
Demonstranti upadaju u zgradu vlade u Biškeku, Kirgistan, Foto: Reuters

Kada su demonstranti upali u zgradu vlade Kirgistana ranije ove nedjelje mnogi od njih su kazali da je njihov bijes posljedica krize koju je izazvala pandemija kovida-19, što je drugi put da je zaraza u pozadini nereda u regionu koji ruski predsjednik Vladimir Putin smatra svojim dvorištem.

Putin
Putinfoto: Reuters

Kirgistan je četvrta bivša sovjetska republika koju je ove godine zahvatila nestabilnost nakon što su demonstranti, ljuti i zbog navodno pokradenih izbora, preuzeli zgradu vlade, a suprotstavljene opozicione grupe u opštem haosu polažu pravo na vlast.

Bjelorusiju već neko vrijeme pogađaju masovne demonstracije protiv Aleksandra Lukašenka, a Jermenija i Azerbejdžan su u sukobu oko Nagorno Karabaha, gdje otvorena podrška Turske Azerbejdžanu ukazuje na slabljenje ruskog uticaja u tom regionu.

Nekonvencionalni način na koji je Lukašenko pristupio krizi koju je izazvao kovid-19 veliki broj demonstranata navodi kao jedan od glavnih razloga pobune.

Lukašenko
Lukašenkofoto: Reuters

Lukašenko je savjetovao Bjelorusima da piju votku, idu u saune i voze traktore kako bi ostali zdravi, ali nije uvodio restriktivne mjere.

Demonstranti u Kirgistanu kažu da je njihova vlada uvela mjere ograničenja kretanja, ali da je ostavila ljude na cjedilu kada su restriktivne mjere dodatno otežale postojeće probleme - što je prema pisanju Rojtersa glavni razlog zbog kojeg je bijes prerastao u konkretnu akciju.

„Dali su nam vreću brašna, i rekli nam da preživimo do kraja pandemije“, kazala je 20-godišnja studentkinja Nur za Rojters. „Ljudi su bili bolesni i gladni“, kazao je 18-godišnji Almaz.

U julu su bolnice bile pune, a građani su bili primorani da sami nabavljaju zalihe kiseonika, kao i opremu za primanje terapije. Zatvaranje granica je žestoko pogodilo ekonomiju, kao i prihode građana usljed velike zavisnosti od Rusije i susjedne Kine.

Direktni povod za ustanak je bio osjećaj da su predsjednik Suronbaj Ženbekov i njegovi saveznici na prevaru pobijedili na parlamentarnim izborima 4. oktobra.

Grabež za kontrolom nad resursima među uticajnim klanovima bio je još jedan faktor a kulminirao je i bijes zbog korupcije, podsjeća britanska agencija.

Međutim, način na koji je sada već bivša vlada postupala tokom pandemije djeluje kao glavni pokretač pobune koja nije prestala kada je Ženbekov kazao da izbore treba ponoviti.

Ekonomske teškoće izazvane pandemijom produbile su nezadovoljstvo i unutar Rusije. U gradu Kabarovsku na ruskom dalekom istoku, hiljade ljudi već 13 nedjelja protestuju zbog hapšenja popularnog gradonačelnika.

Pojedini analitičari kažu da porast nezadovoljstva u Rusiji znači da Putin treba više da se usredsredi na domaće teme poput ekonomskih problema, zagađenja i slabog zdravstvenog sistema umjesto na globalnu geopolitiku.

Međutim događaji posljednjih mjeseci i nedjelja to vjerovatno neće dozvoliti, piše „Njujork tajms”.

„Za Putina, praktično njegova cjelokupna misija i vizija ruske veličine i uspjeha okreće se oko njegove spoljnopolitičke agende”, kazala je za „Njujork tajms” Tatjana Stanovaja iz Karnegi centra u Moskvi.

Do sada, većina spoljnopolitičkih uspjeha Rusije rezultat su Putinove sposobnosti da iskoristi nestabilnost u inostranstvu. Rusija je 2014. iskoristila nerede u Ukrajini kako bi pripojila Krim, podsjeća „Vol strit žurnal” i dodaje da je na sličan način postupila na Bliskom istoku gdje je tamošnje konflikte iskoristila kako bi proširila svoj uticaj u Siriji i Libiji.

Međutim ispostavilo se da je mnogo teže održati uticaj i kontrolu na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza, dijelom zbog geografske veličine, ali i zbog troškova održavanja bezbjednosnog prisustva u bliskom susjedstvu.

U planu budžeta za narednu godinu Rusija namjerava da preusmjeri novac na socijalne programe kod kuće kako bi ograničila posljedice pandemije, što će se prema pisanju američkog lista odraziti na održavanje skupih vojnih baza u Jermeniji, Kirgistanu i Tadžikistanu.

„Rusija nema novac niti vojne kapacitete da bude angažovana svuda”, kazao je Maksimilijan Hes, šef odjeljenja za političke rizike u kompaniji Hotorn edvajzors.

To naročito važi za Centralnu Aziju, gdje je Rusija nijemo posmatrala kako kineski predsjednik Si Đinping produbljuje diplomatske veze, ugovara kredite vrijedne desetine milijardi dolara, jača energetske investicije pa čak i razgovara o bezbjednosti sa Turskmenistanom, Uzbekistanom, Kazahstanom, Kirgistanom i Tadžikistanom.

Izbijanje višestrukih kriza u ruskom dvorištu je takvih razmjera da su pojedini prokremljovski analitičari već počeli da optužuju zapad za organizovanu kampanju sijanja nestabilnosti u bivšim sovjetskim republikama.

Međutim objektivniji analitičari prepoznaju jedan konstantni faktor u rastućim neredima.

I Rusiju i njene susjede destabilizovala je pandemija koronavirusa, zbog koje je na površinu isplilvalo nepovjerenje u institucije i lidere koji su se udaljili od građana.

U Kirgistanu na snazi „zakon rulje”

Euforija u Kirgistanu nakon što su opozicione grupe zauzele parlament brzo se pretvorila u neizvjesnost i nestabilnost dok zemlja pokušava da nađe legitimne načine transfera vlasti.

Dok vlada djeluje obeshrabrena dešavanjima u zemlji počinje da važi „zakon rulje“, piše BBC. Grupe ljudi upadaju u prostorije vlade i imenuju svoje lidere na pozicije načelnika, gradonačelnika ili ministara. Međutim takva imenovanja brzo poništavaju masovnije i snažnije grupe.

Ovo je treći ustanak u Kirgistanu od 2005. godine. Nakon „revolucije lala“ 2005. godine i „aprilske revolucije“ 2010. u kojima su zbačeni predsjednici uslijedile su pljačke, nasilno preuzimanje privatnih preduzeća, a 2010. i etnički sukobi.

Ovog puta nakon ustanka koji mnogi nazivaju „oktobarskom revolucijom“, mnogi strahuju da će se takvo nasilje i neredi ponoviti.

Osobe povezane sa kriminalnim grupama napale su i zauzele rudnike zlata i uglja u nekoliko regiona, prenosi BBC.

U strahu od takvih incidenata stanovnici i aktivisti su u Biškeku formirali grupe kako bi zaštitili veće tržne i poslovne centre u tom gradu.