poslije zaprepašćenja zbog "skoro državnog udara"

Strepnja u EU: Hoće li Bajden preuzeti mirno kormilo ili će Tramp još udarati po urušenoj demokratiji?

Svjetski ugledni ekonomista Toma Piketi je ocijenio da "udar na Kongres u Vašingtonu pokazuje da suštinski etničko-rasni razdor prijeti Americi" na duži rok

10011 pregleda 6 komentar(a)
Trampov pristalica u Kongresu, Foto: Reuters
Trampov pristalica u Kongresu, Foto: Reuters

U političkim i vladajućim krugovima Evropske unije (EU) poslije zaprepašćenja zbog "skoro državnog udara" u Vašingtonu, vlada velika strepnja hoće li Džo Bajden kroz deset dana preuzeti mirno kormilo vlasti u Americi ili Donald Tramp, koji ne priznaje poraz na izborima, može još nečim udariti po urušenoj američkoj demokratiji.

Svjetski ugledni ekonomista Toma Piketi je ocijenio da "udar na Kongres u Vašingtonu pokazuje da suštinski etničko-rasni razdor prijeti Americi" na duži rok, dok francuski list "Mond" u uvodniku kaže da je "američka demokratija došla u opasnost i u jednom času stavljena van snage do čega je dovelo burno predsjednikovanje koje je zemlju rascijepilo na dvoje".

"Džo Bajden će morati da obnovi tu teško uzdrmanu demokratiju", ističe "Mond".

Njemački portal "Dojče vele" navodi mišljenje profesora univerziteta Harvard Danijela Ziblata da u SAD "ranije preovladjujuća većina bijelaca muškaraca hrišćana sad sebe vidi kao gubitnika i to je ono što dijelom pokreće cijelu ovu situaciju".

Ziblat misli da je problem što dvopartijski sistem ne dozvoljava spasonosne koalicije u Americi i navodi da se etničko-rasna podvajanja događaju manje-više u svim zapadnim demokratijama.

Njemački politički istraživač s univerziteta u Lajpcigu Sebastijan Bukov ne misli tako i ukazuje na ključne razlike između Njemačke i Amerike.

"U Americi je tokom četiri godine demokratiju stavljao u iskušenja sam predsjednik, a u Berlinu je nezadovoljnike podržavala sasvim mala ekstremna manjina u društvu", rekao je on.

Bukov smatra da "u drugim zapadnim demokratijama nema nečeg što može da se izrodi u nasilje, u Njemačkoj je zadovoljstvo građana demokratijom u porastu".

List italijanskih poslovnih krugova "Il sole 24 ore" naglašava da najava Bajdenove politike, uz geslo "Kupuj američko", 400 milijardi dolara za javne nabavke američkih proizvoda i 300 milijardi dolara za nove tehnologije i čistu energiju, "uopšte ne uklanja uzročne poluge osiromašene i do te mjere zbunjene Amerike da mnogi podržavaju predsjednika kome prijeti 'impičment' - ubrzano uklanjanje s vlasti".

Trampovo političko geslo "Prvo Amerika" ima mnogo širu socijalnu bazu nego "Kupuj američko", primjećuje taj list.

U Evropskoj uniji preovlađuje uverenje da je američko društvo u cjelini u ozbiljnoj krizi i postavlja se pitanje šta će uraditi Tramp u idućih deset dana, hoće li u roku ipak mirno predati vlast.

Evropske diplomate u Briselu uopšte ne kriju strah i nevjericu da bi u Americi sve moglo da krene još gore, a kažu da ima i tako zabrinjavajućih pitanja i procesa o kojima svjedoči i nevjerovatan potez predsjednice Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi koja je saopštila da je s vojnim vrhom SAD razmotrila "mjere da se spriječi da nestabilni predsjednik ne bi pokrenuo vojna neprijateljstva ili naredio nuklearni udar".

Američki ustav daje apsolutno pravo predsjedniku da krene u vojnu, nuklearnu akciju i jedino neko nezakonito naređenje daje mogućnost vojnim zapovjednicima da se tome usprotive.

U osvrtima medija u EU se ukazuje i na velike nedoumice oko toga da li će preko stotinu republikanskih članova Kongresa nastaviti da "zbog velikih krađa" osporavaju ishod predsjedničkih izbora, kako će reagovati 74 miliona Amerikanaca koji su glasali za Trampa.

"Mond" predočava da "cio svijet, zaprepašćen tolikim krhkostima Amerike, sa zebnjom očekuje odgovore".

Za Evropu je zasad jedino jasno s kakvom politikom nove američke vlasti će se suočiti evropski partneri poslije urušenog savezništva s Amerikom pod Trampom.

To se posebno odnosi na nove američke carine na evropske proizvode, prijetnje američkih "eksteritorijalnih zakona" kojima, za EU potpuno nelegalno, bivaju kažnjene evropske kompanije koje posluju s Iranom ili rade na dovršetku gasovoda Sjeverni tok 2, sporazum o garantovanju investicija EU - Kina, zbog čega je jako ljut i Bajden isto kao i zbog zamisli u Parizu, pa i Berlinu o nekom sređivanju odnosa s Rusijom.

Poslanica u Evropskom parlamentu Mari-Pjer Vedren u dolasku Bajdena u Bijelu kuću vidi mogućnost da se razgovara o povratku na multilateralni svjetski poredak, uređen na pravilima i poštovanju svjetskih organizacija.

"Ali Evropa", podvlači ona, "ne smije da se uljuljkuje u zavaravanjima, posebno kad je trgovina u pitanju, već mora da stremi strategijskoj autonomiji i ništa ne možemo očekivati od partnera s one strane Atlantika".

Ovakvo viđenje budućih odnosa s Vašingtonom dijele mnogi analitičari, a opšti je zaključak da se mora itekako imati na umu "bitka između SAD i Kine za prevlast u svijetu i tu preovladava geopolitika sukoba, Evropa ne smije dozvoliti da bude zarobljena između te dvije strane i mora ih vidjeti u pravom svjetlu".

Preporučujemo za Vas