obratili se šefu evropske diplomatije

Devet članica EU pisalo Borelu: Krajnje je vrijeme za strateški pogled na Zapadni Balkan

U pismu Borelu od 5. marta ministri tvrde da se "mnogo toga promijenilo" od posljednje rasprave o proširenju u avgustu 2019, posebno da je "došlo do dinamičnog untrašnjeg političkog razvoja u zemljama regiona"

11279 pregleda 6 komentar(a)
Borel, Foto: Reuters
Borel, Foto: Reuters

Šefa diplomatije Evropske unije (EU) Žozepa Borela devet članica EU pozvalo je da na sastanku ministara vanjskih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal EURACTIV.

"Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na Zapadni Balkan", napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.

U pismu Borelu od 5. marta ministri tvrde da se "mnogo toga promijenilo" od posljednje rasprave o proširenju u avgustu 2019, posebno da je "došlo do dinamičnog untrašnjeg političkog razvoja u zemljama regiona".

Učinilo se, kako se navodi, da je proces proširenja EU dobio novi zamah u proljeće 2020, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo ministara EU da počnu pregovore o pristupanju kasnije te godine.

Međutim, proces je naišao na još jedan "kamen spoticanja" kada je Bugarska u jesen blokirala Sjevernu Makedoniju zbog neslaganja oko istorije i jezika.

Bugarski veto naštetio je i Albaniji jer članice EU na pristupanje Skoplja i Tirane gledaju "u paketu".

Nedostatak konkretnog napretka "ide na ruku" zapadnoevropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnjenje postalo skeptično prema proširenju EU, posebno u svjetlu predstojećeg predsjedavanja EU Francuske u prvoj polovini 2022.

Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se region približi EU su zaustavljeni zbog reformi zahtijevanih od strane EU i nespremnosti država regiona da ih sprovedu.

"Pandemija je naglasila postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Drugi akteri su spremni da uđu u regionalne poslove, često na našu štetu", napisali su ministri a u vezi sa zakašnjelim i veoma kritikovanim postupanjem EU u regionu u različitim fazama zdravstvene krize zbog kovida-19.

"Dok EU mobiliše velike sume za podršku regionu, drugi akteri mnogo efikasnije predstavljaju svoju pomoć i tako potkopavaju našu pouzdanost, kredibilitet i percepciju naše solidarnosti", navelo je u pismu devetoro potpisnika.

Hrvatski šef diplomatije je u posebnom saopštenju za EURACTIV naveo da je "sveobuhvatan pristup regionu značajan za kredibilitet EU kao najvažnijeg partnera" Zapadnog Balkana.

Posegno je istakao potrebu da se "pomogne Bosni i Hercegovini radi poboljšanja njenog funkcionisanja i stabilnosti".

Kritičari već dugo ukazuju da je kineska "diplomatija maski i vakcina" imala za cilj zbližavanje sa Zapadnim Balkanom u vrijeme kada je saradnja Brisela i Vašingtona bila slaba, piše EURACTIV. "Kao EU na region treba da gledamo ne samo u svjetlu proširenja, već i vanjske politike", istakli su ministri i dodali da EU treba da razmotri "kako da odgovori na unutrašnja dešavanja i veći angažman trećih aktera".

Na značaj proaktivne politike EU u regionu ukazao je i jedan diplomata dobro upoznat sa pitanjima proširenja, navodi EURACTIV.

"Zemlje Zapadnog Balkana su u različitim fazama eurointegracija ali je poenta da im se dozvoli da napreduju, da otvore pregovore. Svi znamo da će to biti dug i krivudav put ali moramo da ih uključimo u proces", rekao je za EURACTIV taj diplomata.

"Ako ne poguramo tu agendu, dozvolićemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski uticaj u regionu a to svakako nije u interesu EU", upozorio je. Ministri vanjskih poslova EU takođe su naveli da se SAD pod (predsjednikom Džozefom) Bajdenom "spremaju da se ponovo angažuju u regionu" i ukazali da rad sa Vašingtonom kao ključnim partnerom Brisela "zahtijeva zajednički stav".

Za vrijeme prethodne, Trampove administracije, Kosovo i Srbija su se dogovorili o sporazumu za normalizaciju ekonomskih odnosa bez značajnog učešća EU.

Zvaničnici u Briselu sada se nadaju da će transatlantsko "resetovanje" takođe pomoći oživljavanju dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje EU, što je preduslov za njihovo napredovanje na putu ka EU.

Predsjednik SAD i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dogovorili su se u telefonskom razgovoru prošle nedjelje da će Zapadni Balkan, uz Kinu, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, biti region gdje će raditi u koordinaciji. EURACTIV piše i da Poljska, koja tradicionalno snažno podržava aktivnu politiku proširenja, nije među potpisnicima pisma Borelu.

Međutim, jedan poljski diplomata je rekao za briselski portal da je "uobičajena praksa da članice EU predstave svoja očekivanja u različitim formatima". "Poljska podržava politiku proširenja EU. Proces proširenja je važno oruđe za unapređenje bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, što znači i bezbjednosti u Evropi. Zato podržavamo argumente iz pisma koje je inicirala Slovačka", dodao je poljski diplomata.

Preporučujemo za Vas