vakcina koja je lakša za skladištenje od Fajzera i Moderne

Šest pitanja nakon obustavljanja vakcinacije AstraZenekom

Ta mjera je „čista predostrožnost“ kako bi se naučno provjerile neželjene pojave do kojih dolazi u vrlo rijetkim slučajevima, naglasio je Špan

20586 pregleda 109 reakcija 7 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Ubrzati kampanju vakcinacije – to je bio proklamovani cilj i u Njemačkoj. Ali sada je donijeta odluka da se do daljeg obustavi vakcinacija s cjepivom AstraZeneke. Zašto je ta odluka donijeta i šta to sada znači?

Odluka je donijeta usred kampanje vakcinacije. To je bilo jasno i njemačkom ministru zdravlja Jensu Španu (CDU). Pa ipak je odlučio da, kao i neke druge evropske zemlje, Njemačka do daljeg više ne koristi AstraZenekinu vakcinu. Ta mjera je „čista predostrožnost“ kako bi se naučno provjerile neželjene pojave do kojih dolazi u vrlo rijetkim slučajevima, naglasio je Špan.

Ostaju, međutim, otvorena neka važna pitanja, prije svega kada je riječ o daljem provođenju vakcinacije, kao i kada se radi o poverenju u AstraZenekino cjepivo.

1. Zašto je privremeno zaustavljena AstraZeneka?

Njemački državni Institut Paul Erlih (PEI) izdao je u ponedjeljak oko podne odgovarajuću preporuku, objasnio je Špan. Razlog je sedam slučajeva tromboze cerebralnih vena zabilježenih u Njemačkoj koji su vremenski povezani s vakcinacijom – kod do sada više od 1,6 miliona vakcinacija sa AstraZenekom.

Špan je pritom naglasio da je veoma svjestan posljedica te odluke i da ona nije donjeta lako. I to je, kaže, čisto tehnička, a ne politička odluka. Stoga je odlučio da slijedi preporuku PEI. A najvažnija stvar za povjerenje u vakcinaciju je transparentnost, naglašava njemački ministar zdravlja.

2. Koliko dugo će da važi ta zabrana?

Do sada važeći plan kampanje vakcinisanja trenutno je van snage. Sada je na potezu Evropska agencija za ljekove (EMA) koja ispituje primjedbe i u idealnom slučaju bi mogla da dâ svoju preporuku još u toku nedjelje, rekao je Špan.

Doze koje su već isporučene njemačkim saveznim pokrajinama trebalo bi da ostanu tamo za sada, ali savezna vlada će sve dalje isporuke do daljeg da obustavi, a vakcinu da drži u svom centralnom skladištu.

3. Koliko je AstraZeneka važna za vakcinaciju protiv korone?

Za napredak u vakcinaciji, AstraZeneca bi trebalo da igra sve značajniju ulogu. Tu vakcinu je lakše skladištiti u normalnim ljekarskim ordinacijama, jer ona ne mora da se čuva na tako niskim temperature kao preparat Fajzer/Bajonetk.

U skladu s novim podacima iz studija, AstraZeneka je u Njemačkoj tek nedavno preporučena starijim osobama, a ne samo onima između 18 i 64 godine, kao što je to bio slučaj na početku. A do kraja marta trebalo bi da u zemlju stigne više od dva miliona svježih doza.

Međutim, očekuje se da će uskoro značajno porasti i količine ostalih vakcina, posebno Fajzer/Bajontek i Moderne. Vakcina AstraZeneka čini 17 odsto doza primjenjenih u Njemačkoj do sada.

4. Mogu li da se ostvare zacrtani ciljevi vakcinacije za Njemačku?

Neizvjesno je koliko će nova odluka da osujeti napredovanje vakcinacije. To se odnosi i na najavu kancelarke Angele Merkel da će moći da ponudi vakcinaciju svim građanima do kraja ljeta, dakle do 21. septembra. Ona je to međutim najavila pod uslovom da se i isporuke i odobrenja novih vakcina odvijaju prema planu.

Za srijedu (17.3.) su bile planirane nove konsultacije kancelarke i premijera njemačkih pokrajina. Tu je trebalo da se raspravlja prije svega o planovima za „turbo-vakcinaciju“. To bi značilo uključivanju mreže privatnih medicinskih praksi u kampanju od sredine aprila. Sada više nije sigurno da će to moći da se ostvari.

5. Kakva je to vakcina AstraZeneke?

Kao što je Institut Paul Erlih objasnio, analiza novih podataka pokazala je da dolazi do upadljive učestalosti posebnog oblika vrlo rijetke tromboze u cerebralnim venama. U tim slučajevima bilježi se nedostatak krvnih pločica u krvi i dolazi do krvarenja neposredno nakon vakcinacije.

Kod tromboze cerebralnih vena, određene vene u mozgu blokiraju se krvnim ugrušcima. Glavni simptom je glavobolja. Pored toga, oboljeli mogu da dobiju epileptične napada, paralizu ili poremećaje govora. Bolest se rijetko javlja. Velika većina pogođenih su žene mlađe od 50 godina.

Nedostatak krvnih pločica (trombocitopenija) dovodi i do povećane tendencije krvarenja. Mogući uzroci za to su infekcije, nedostatak vitamina, genetske predispozicije ili upotreba ljekova.

6. Da li može da se koristi neka druga vakcina za drugu dozu?

Za sada važi pravilo da svako ko primi prvu dozu AstraZeneke treba da dobije i drugu, takođe od AstraZeneke. Teoretski bi bilo moguće ubrizgati različite vakcine – prema ocjeni stručnjaka, to verovatno ne bi bio imunološki problem.

Međutim, za takve kombinacije ne postoje podaci iz kliničkih studija, a za njih nema ni odobrenja. Privremeni prekid ne bi trebao da stvara probleme sa drugom dozom, ako ne traje duže: njemačka Stalna komisija za vakcinaciju (Stiko) preporučuje da između prve i druge vakcinacije sa AstraZenekom treba da prođe dvanaest nedjelja.

Prema podacima Instituta Robert Koch (RKI) do sada je oko 1,6 miliona ljudi u Njemačkoj primilo prvu dozu AstraZenekine vakcine – mnogi od njih još uvijek imaju dosta vremena do druge doze. Do sada je u Njemačkoj samo 217 ljudi primilo i drugu dozu te vakcine.

Preporučujemo za Vas