neophodna za ulazak u bolnice, muzeje, bioskope, kafiće, restorane...

Zdravstvena propusnica u zemljama EU: Zauzdati zarazu koja raste, izbjeći zatvaranje javnih prostora i policijski čas

Francuski predsjednik Emanuel Makron je, na kritiku da je riječ o sanitarnoj diktaturi i gušenju sloboda, odgovorio da "sloboda znači i odgovornost i da se nešto i doprinese", a ne da se nevakcinisanjem i masovnim okupljanjem samo raspiruje još veća zaraza

7131 pregleda 5 komentar(a)
Detalj iz Italije: Provjera zdravstvene propusnice prije ulaska u piceriju, Foto: Reuters
Detalj iz Italije: Provjera zdravstvene propusnice prije ulaska u piceriju, Foto: Reuters

Više zemalja Evropske unije (EU) je već uvelo ili uvodi "zdravstvene propusnice" za ulazak u bolnice, muzeje, bioskope, kafiće, restorane, velike tržne i zatvorene sportske centre, duže vožnje javnim prevoznim sredstvima, kako bi se zauzdala rastuća zaraza koronavirusom i izbjeglo inače neminovno zatvaranje svih javnih prostora i uvođenje policijskog časa.

To su poručili ministri zdravlja nekoliko članica EU, a francuski predsjednik Emanuel Makron je, na kritiku da je riječ o sanitarnoj diktaturi i gušenju sloboda, odgovorio da "sloboda znači i odgovornost i da se nešto i doprinese", a ne da se nevakcinisanjem i masovnim okupljanjem samo raspiruje još veća zaraza.

Zdravstvena propusnica podrazumijeva da su njeni vlasnici vakcinisani, preležali kovid-19 ili zdravlje dokazuju PCR testom.

Vlade više članica EU su, uz posebnu obavezu za zdravstveno osoblje i mahom za profesore u školama i na fakultetima, donijele takvu odluku, iako smatraju da građani imaju pravo da negoduju i da ne pristaju, ali to znači da moraju da pristanu i na zakonom predviđene posljedice ako krše takve mjere.

U Italiji je na ulicama gradova protestvovalo više hiljada protivnika zdravstvenih propusnica, u Francuskoj ih je juče bilo nešto više u odnosu na prošlu subotu, i to oko 240.000, od čega 16.000 u Parizu, što su prenijeli mnogi mediji u EU.

Ali im je promaklo, kako je ukazao francuski ministar zdravlja Olivije Veran, da se u Francuskoj takođe svakog dana vakciniše preko 600.000 ljudi.

U Francuskoj je dosad 67 odsto stanovništva, a to je 45 miliona ljudi, primilo jednu dozu, a 56 odsto je potpuno vakcinisano protiv koronavirusa.

Demonstracije u francuskim gradovima okupljaju antivaksere, ekstremnu ljevicu i desnicu, "žute prsluke" i slične buntovnike, a jedini političar koji se pojavio na ovim protestima je bio Florijan Filipo čije se krilo otcijepilo od krajnje desničarske stranke Nacionalni front.

Zdravstvene propusnice su uvele ili uvode Austrija, Grčka, Portugalija, Mađarska, u Njemačkoj i Španiji o tome odlučuju savezne pokrajine, SAD su već to dijelom uvele, Švajcarska je zakonom uvela takvu mjeru za sve prostore gdje se okuplja više od hiljadu ljudi, ostalo je prepušteno "volji i savjesti" posjetilaca i vlasnika tržnih centara, sportskih zatvorenih objekata, kafića, restorana, ali zdravstveno osoblje mora biti vakcinisano.

Vlada Italije je objasnila da je svrha zakonske obaveze za profesore, đake i studente da imaju zdravstvenu propusnicu, održavanje neposredne nastave uz prisustvo profesora i đaka i studenata, a ne da se predavanja i ispiti, ocjene, odvijaju preko interneta, što se pokazalo samo djelimično uspješnim.

Italijanski ministar prosvjete Patricio Bjanki je objasnio da je zakonom utvrđeno da će profesori u osnovnim i srednjim školama koji ne budu imali zdravstvenu propusnicu biti otpušteni i neće dobijati platu ako pet dana ne budu došli na nastavu.

Sankcije za univerzitetske profesore zavisiće od odluka rektora jer to nalaže autonomija univerziteta.

Prema podacima francuske vlade je bilo nevakcinisano 83 odsto zaraženih koronavirusom koji su primljeni u bolnice, a 12 puta je veća opasnost za nevakcinisane da završe na respiratorima.

Evropska agencija za ljekove (EMA) i Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) su saopštili da je "potpuna vakcinacija presudna za zaštitu od opasnog virusa covid-19, uključujući delta soj".

Direktor EMA Fergus Svini je predočio da će opasnost od zaraze postojati sve dok virus cirkuliše, ali je podvukao da su vakcine djelotvorne i da su vakcinisane osobe zaštićenije od koronavirusa od onih koji nisu vakcinisani.

Šef ECDC Majk Kečpol objašnjava da nijedna vakcina ne štiti stopostotno i "otud ograničen broj zaraza može pogoditi vakcinisane, ali oni neće morati da budu podvrgnuti intenzivnim terapijama...vakcine su najbolje sredstvo da se spriječe teška oboljenja i smrt".

A kad je riječ o tome da li i djeca treba da se vakcinišu, Evropska komisija je ocijenila da bi to moglo biti nužno i zato je naručena još velika količina vakcine Biontek-Fajzer, s tim da će o tome konačnu reč dati Evropska agencija za ljekove (EMA).

Preporučujemo za Vas