izazov za vladajuću nacionalističku koaliciju

Politički lomovi: Poljsku potresa pet kriza ne računajući koronavirus

Ako stvari pođu po zlu za vladajuću koaliciju Ujedinjena desnica, u zemlji bi mogli biti održani vanredni izbori. Ishod će takođe oblikovati sve zategnutije odnose Poljske sa EU i SAD

8805 pregleda 1 komentar(a)
Mateuš Moravjecki smijenio je zamjenicu ministra razvoja Anu Korneck, Foto: Reuters
Mateuš Moravjecki smijenio je zamjenicu ministra razvoja Anu Korneck, Foto: Reuters

Većina zemalja je sposobna da se odjednom nosi sa samo jednom ili dvije krize – Poljska ih ima najmanje pet, i to ne računajući koronavirus.

Kao i u ostatku svijeta, kovid-19 i dalje ne posustaje.

Dnevna stopa infekcije je niska, ali samo 46,5% populacije je potpuno vakcinisano i otpor prema vakcinaciji raste – što nagovještava probleme za jesen.

Ali to je dalja budućnost.

Naredni dani i nedjelje biće prožeti nizom političkih lomova koji će biti izazov za vladajuću nacionalističku koaliciju Ujedinjena desnica – predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS).

Ako se spotakne, Poljska bi mogla umjesto zakazanih parlamentarnih izbora 2023, mogla imati vanredne.

Ishod ovih kriza će takođe oblikovati sve zategnutije odnose Poljske sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama.

1. Koalicione tenzije oko poreskog paketa

Vlada planira da osvoji treći mandat 2023. godine zahvaljujući onome što naziva “Poljskim dogovorom” – ekonomskim programom kojim se smanjuju porezi za osobe sa nižim i srednjim prihodima, podržava rješavanje stambenih pitanja, povećava potrošnja na zdravstvenu zaštitu i povećavaju beneficije za penzionere i porodice sa djecom. To će u velikoj mjeri biti plaćeno naglim povećanjem zdravstvenih taksi za samozaposlene. Opštine takođe upozoravaju da će osjetiti dramatičan pad finansiranja.

Vlada naglašava da će velika većina Poljaka ostvariti dobit od paketa, ali opozicija i udruženja poslodavaca ove mjere interpretiraju kao povećanje poreza. Nedavno istraživanje pokazalo je da skoro 55% Poljaka misli da će im to biti još gore.

To dovodi do značajnih tenzija unutar vladajuće koalicije – koju čine PiS i dva manja saveznika, ultra-desna Ujedinjena Poljska i liberalniji Sporazum. Vlada ima tijesnu većinu od samo jednog poslanika u parlamentu od 460 članova.

Premijer Mateuš Moravjecki prošle nedjelje je smijenio zamjenicu ministra razvoja Anu Kornecku iz partije Sporazum nakon što je kritikovala “Poljski dogovor”.

”Ušavši u vladu, imala sam jedan cilj: da branim poljske preduzetnike. Nema prihvatanja dramatičnog povećanja poreza i drugih davanja za njih,” tvitovala je Kornecka nakon smjene.

”Neki ljudi, uključujući i one iz Sporazuma, iznose neistinite informacije o ‘Poljskom dogovoru’,” odgovorio je portparol vlade Pjotr Muler na televiziji Polsat.

Lider Sporazuma Jarosłav Govin kazao je da će odlučiti da li je ta partija i pod kojim uslovima spremna da nastavimo saradnju u vladajućoj koaliciji.

2. Neobične povišice poslanicima

Predsjednik Andžej Duda odobrio je povišicu plata za 60% poslanicima u parlamentu, koja će stupiti na snagu 1. septembra. To je poništavanje odluke lidera PiS-a Jaroslava Kačinjskog iz 2018. da smanji plate članovima zakonodavnog doma za 20% nakon kontroverze oko velikih finansijskih nagrada koje su se isplaćivale parlamentarcima.

Andžej Duda odobrio povišicu plata za 60% poslanicima
Andžej Duda odobrio povišicu plata za 60% poslanicimafoto: Reuters

Ovo povećanje plata je krajnje nepopularno među Poljacima; prošlonedjeljno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da se 84% njih protivi tome.

Ovakva odluka obezbijedila je municiju za opoziciju. Donald Tusk, koji se vratio u Varšavu iz Brisela - gdje je bio šef grupacije Evropske narodne partije – da preuzme Građansku platformu, vodeću opozicionu stranku, progurao je odluku da njegovi poslanici podnesu predlog zakona o ukidanju povećanja plata.

Tusk koristi zabrinutost Brisela da ojača poziciju svoje partije
Tusk koristi zabrinutost Brisela da ojača poziciju svoje partije foto: Reuters

”Svi žele da zarade više, ali očigledno je da sa stanovišta svakog građanina ovo nije prijeka potreba,” rekao je Tusk.

Tusk je bio poljski premijer od 2007. do 2014. i predsjednik Evropskog savjeta u dva mandata. On je oživio Građansku platformu, pa je stranka skočila sa trećeg na drugo mjesto u istraživanjima javnog mnjenja i sada je na 27% podrške iza PiS koji ima 36%.

3. Problematični NIK

Naporima vladajuće koalicije da ostane na vodećoj poziciji u istraživanjima javnog mnjenja ne pomaže ni Marian Banas, šef Vrhovne kancelarije revizije Poljske (NIK). Bivši lojalista PiS-a koji je raskinuo sa strankom, pustio je svoje inspektore na Zbignjeva Ziobra, moćnog ministra pravde i glavnog tužioca koji je takođe lider stranke Ujedinjena Poljska, članice vladajuće koalicije.

Inspektori NIK-a istražuju Zbignjeva Ziobra
Inspektori NIK-a istražuju Zbignjeva Ziobrafoto: Screenshot/Youtube

Prošle nedjelje, NIK je završio izvještaj u kome se navodi duboki problem u posebnom fondu kojim upravlja ministarstvo pravde i koji bi trebalo da se koristi za pomoć žrtvama zločina, ali je umjesto toga korišćen u razne druge svrhe. U svom izvještaju kancelarija je istakla da Ziobro nije reagovao na “sistemske probleme” u fondu “kao ni na sukobe interesa i mehanizme koji stvaraju korupciju”.

Banas je obavijestio Moravjeckkog, Kačinjskog i šefa Centralne agencije za borbu protiv korupcije (CBA) o izvještaju, koji će biti predstavljen idućeg mjeseca.

Ziobro je odbacio optužbe, a ministarstvo pravde je optužilo NIK da je istragu koristio za “interne igre i za odbranu individualnih interesa” Banasa i njegovog sina. CBA istražuje Banasovog sina, za šta šef NIK-a tvrdi da je politički napad na njega, dok tužilaštvo, kojim upravlja Ziobro, optužuje Banasa za netačno prijavljivanje imovine.

Ovo ne pomaže Ziobru, koji je u sukobu sa Moravjeckim u zakulisnoj borbi za moć.

4. Problemi sa Briselom

Ova unutrašnja trvenja se dešavaju u vrijeme kada kulminiraju dugogodišnji sukobi Varšave sa EU.

Radikalno preuređenje pravosudnog sistema u zemlji – projekat Kacinskog i Ziobra – dovelo je do optužbi da je cilj da se sudije stave pod strožu političku kontrolu.

Sud pravde EU presudio je prošlog mjeseca da novo disciplinsko tijelo pri Vrhovnom sudu krši zakon EU i naložio mu da prestane da donosi presude. Didije Rejnders, komesar za pravosuđe EU, upozorio je da bi Poljska mogla da se suoči sa novčanim kaznama ako se to ne ispoštuje. Prošle nedjelje je šef poljskog Vrhovnog suda djelimično zamrznuo rad disciplinskog vijeća.

Poljski ustavni sud takođe je prošlog mjeseca presudio da sud EU nema ovlašćenja da izriče mjere koje utiču na poljsko pravosuđe.

Spor će postati još intenzivniji krajem mjeseca, kada poljski sud sasluša zahtjev Moravjeckog da se utvrdi da li zakoni EU imaju primat nad poljskim.

To izaziova zabrinutost Brisela da bi Poljska mogla narušiti pravni poredak bloka.

Tusk koristi tu zabrinutost da podstakne svoje napore na oživljavanju Građanske platforme, rekavši da vodi kampanju kako bi spriječio Polegzit iz EU, što Moravjecki tvrdi da vlada nema namjeru da dopusti i takav scenartio naziva “političkom fantazijom”.

Međutim tenzije sa Briselom imaju posljedice. Poljska (zajedno sa Mađarskom) još uvek nije dobila odobrenje Evropske komisije za svoj program oporavka od pandemije – koji je neophodan ako Varšava želi da iskoristi 24 milijarde eura EU grantova i 34 milijarde eura zajmova. Taj novac je ključan za vladine programe potrošnje koji su dio njene predizborne kampanje.

5. Vašington donosi zakon

Varšava se takođe sukobljava sa Vašingtonom, ključnim saveznikom zemlje u NATO.

Završena je borba oko TVN-a, popularnog TV kanala u vlasništvu američkog “Diskaverija”. Nezavisna medijska kuća ovog kanala razbjesnila je vladu, koja dugo pokušava da stavi medije pod strožu kontrolu.

Licenca za emitovanje TVN-a biće obnovljena sljedećeg mjeseca, a parlament radi na zakonu po kojem se ne bi dodjeljivale licence kompanijama u većinskom vlasništvu entiteta izvan Evropskog ekonomskog prostora. TVN je formalno u vlasništvu holandske kompanije koja je u vlasništvu “Diskaverija”, tako da trenutno zadovoljava poljska pravila, ali to ne bi bio slučaj da se usvoji zakon.

Moravjecki je rekao da je novi zakon potreban kako bi se spriječilo da poljski emiter bude kupljen od strane “entiteta iz Rusije, Kine ili arapskih zemalja”. Lider Sporazuma Govin želi da proširi definiciju na zemlje koje pripadaju 38-članoj Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, koja uključuje i SAD. Bijela kuća upozorava da predsjednik Džo Bajden pomno prati zakon.

Predsjednik SAD Džo Bajden pomno prati zakon o medijima u Poljskoj
Predsjednik SAD Džo Bajden pomno prati zakon o medijima u Poljskojfoto: Reuters

Grupa američkih senatora iz obje stranke izdala je prošle nedjelje vlastito upozorenje.

”Svaka odluka o primjeni ovih zakona mogla bi imati negativne implikacije na odbrambene, poslovne i trgovinske odnose,” navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju. “Pozivamo poljsku vladu da razmisli prije nego što preduzme bilo koju mjeru koja bi uticala na naše dugogodišnje odnose.”

PiS bi trebalo sjutra da odluči da li će unaprijediti zakonodavstvo ili promijeniti kurs.

Članak je objavljen u magazinu “Politiko”.

Prevela: D. Vraneš Redžić