Na drugom mjestu je Komunistička partija sa 19,28 odsto

Jedinstvena Rusija osvojila 49,42 odsto glasova poslije prebrojanih 80 odsto listića

Slijede Liberalno demokratska partija Rusije koja je osvojila 7,55 odsto, Pravedna Rusija sa 7,37 odsto i stranka Novi ljudi sa 5,37 odsto

6465 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Partija Jedinstvena Rusija, lojalna predsjedniku države Vladimiru Putinu, osvojila je 49,42 odsto glasova na parlamentarnim izborima, nakon prebrojanih 80,1 odsto glasačkih listića, pokazuju podaci Centralne izborne komisije (CIK).

Na drugom mjestu je Komunistička partija sa 19,28 odsto, a slijede Liberalno demokratska partija Rusije koja je osvojila 7,55 odsto, Pravedna Rusija sa 7,37 odsto i stranka Novi ljudi sa 5,37 odsto, prenijela je agencija TASS.

U parlament će ući tih pet stranaka koje su prešle cenzus od pet odsto.

Cenzus nisu prešle Stranka rasta sa osvojenih 2,53 odsto, Gradjanska platforma 1,33 odsto, Jabloko sa 1,1 odsto i ostale partije koje su dobile manje od jedan odsto glasova.

Riječ je o rezultatima za 225 poslanika Državne dume koji se biraju po proporcionalnom sistemu, odnosno putem lista, dok će preostalih 225 članova donjeg doma parlamenta biti izabrano po većinskom principu, individualnim nadmetanjem kandidata.

Izbori za Državnu dumu održani su u Rusiji od 17. do 19. septembra.

Ruska vladajuća partija Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, na putu je da ostvari ubjedljivu pobjedu na izborima za donji dom parlamenta, posle trodnevnog glasanja koje su obilježili nepravilnosti i navodi o namještanju izbora, prenosi Radio slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Centralna izborna komisija saopštila je danas da je, na osnovu gotovo 64 odsto prebrojanih glasova, Jedinstvena Rusija dobila skoro 48 odsto glasova.

Slijede Komunistička partija s oko 21 odsto i nacionalistička Liberalno demokratska partija s oko osam odsto. Partija Pravedna Rusija osvojila je oko 7,5, a novoosnovana stranka Novi ljudi šest odsto glasova.

Na izborima nije bilo značajnijeg prisustva opozicije pošto su organizacije povezane sa zatvorenim Aleksejem Navaljnim, najglasnijim kritičarem Kremlja, proglašene ekstremističkim, čime je praktično svakom povezanom s njegovom političkom mrežom zabranjeno da se kandiduje.

Rezultati elektronskog glasanja preko interneta u Moskvi još nisu objavljeni.

Jedan od saradnika uhapšenog opozicionara Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov, sugerisao je da vlasti planiraju da manipulišu glasovima preko interneta, posebno u liberalnijim gradovima kao što su Moskva i Sankt Peterburg.

Zbog sistema glasanja, zasad nije jasno kako će se rezultati pretočiti u raspodelu mjesta u novom sazivu Dume.

Polovina od 450 mjesta se dodjeljuje prema glasanju za partijske liste, dok se druga polovina bira po većinskom sistemu. Izborni zvaničnici su rekli da prvi rezultati sugerišu da kandidati Jedinstvene Rusije vode u 193 takvih pojedinačnih trka.

Jedinstvena Rusija, koja trenutno ima 334 od 450 poslanika u Dumi, nastoji da zadrži supervećinu koja omogućava promjenu Ustava. Ta stranka je, međutim, duboko nepopularna i istraživanja nezavisnih anketara pokazala su da je njen rejting najniži u posljednje dvije decenije od kada je osnovana.

Na posljednjem nacionalnom glasanju 2016. godine, Jedinstvena Rusija osvojila je nešto više od 54 odsto glasova.

Apatija je još jedna velika briga za vlasti, pošto su ruski glasači sve ciničniji po pitanju slobodnih i fer izbora. Sredinom popodneva 19. septembra izlaznost na biračkim mjestima širom zemlje bila je oko 43 odsto, saopštila je Centralna izborna komisija.

Pored testa za Jedinstvenu Rusiju, trodnevno glasanje bilo je i veliki test za Navaljnog, uhapšenog borca protiv korupcije čiji su saveznici mnogo uložili u strategiju "pametnog glasanja", s ciljem da se podrije kontrola Ujedinjene Rusije nad politikom u zemlji.

Ove godine većina kandidata koja je dobila podršku "pametnog glasanja" dolazi iz Komunističke partije, iako ona s još dvije stranke u Dumi rijetko glasa protiv inicijativa većine ili onih za koje je izričito lobirao Kremlj.

"Ako stranka Jedinstvena Rusija uspije, naša zemlja će se suočiti sa još pet godina siromaštva, pet godina svakodnevne represije i pet uzalud potrošenih godina", navedeno je na Navaljnovom Instagram nalogu uoči izbora.

Posljednjih mjeseci, vlasti su pokrenule sveobuhvatnu akciju protiv Navaljnove političke mreže, označivši je "ekstremističkom organizacijom" i zabranivši njegovim saveznicima da učestvuju na izborima.

Navaljni u zatvoru izdržava kaznu od dvije i po godine po optužbama za koje njegovi saveznici kažu da su politički motivisane.

Kada je glasanje počelo 17. septembra, Navaljnova aplikacija Pametnog glasanja nestala je iz Eplove (Apple) i Guglove (Google) prodavnice. Telegram, popularna aplikacija za razmjenu poruka i ključni alat Navaljnovog tim za širenje svojih poruka, takođe je uklonio Pametno glasanje. Jutjub (YouTube), koji je u vlasništvu Gugla, takođe je uklonio video s imenima kandidata koji su podržani strategijom "pametnog glasanja".

Blokirano je i oko 50 sajtova koje vodi Navaljni, uključujući i onaj koji je posvećen pametnom glasanju.

Glasanje, koje se održava uporedo s izborima za regionalne guvernere i lokalne skupštine, održano je uz rasprostranjene izvještaje o nepravilnostima.

Prvog dana glasanja na nekim biračkim mjestima bilo je neuobičajeno dugih redova. Nezavisna organizacija za praćenje izbora Golos sugerisala je da je riječ o radnicima u državnim kompanijama i službama, kao i pripadnicima vojske koje su Jedinstva Rusija i vlasti primorale da glasaju.

Širom Rusije bilo je izvještaja o popunjavanju glasačkih kutija i "glasanju na vrtešci", gdje se glasači autobusom prevoze od biračkih mjesta do biračkih mjesta kao organizovana grupa. Nejasno je, međutim, u kojoj mjeri izvještaji o prevarama mogu uticali na konačan rezultat.

Navaljnov tim pozvao je birače da glasaju posljednjeg dana kako bi se smanjile šanse da njihovi glasovi budu odbačeni posle prva dva dana glasanja.

Vlasti su navele da su proširile izbore na tri dana kako bi se spriječile gužve zbog pandemije COVID-19. Kritičari, međutim, kažu da duži period glasanja nudi široke mogućnosti za manipulaciju i namještanje rezultata.

Golos je ranije izvijestio da je bilo oko 2.000 kršenja procedure, kao i kršenja mjera za čuvanje glasačkih listića na biračkim mjestima, da su neki glasali više puta, kao i desetine incidenata ubacivanja listića u glasačke kutije.

Genadi Zjuganov, koji je na čelu Komunističke partije, takođe je naveo široko rasprostranjena kršenja zakona i pozvao izborne zvaničnike da odgovore na izvještaje o "brojnim apsolutno nečuvenim činjenicama", uključujući punjenje glasačkih kutija.

Preporučujemo za Vas