Početni izborni rezultat na Islandu dao je ženama 33 mjesta, ali je ukupan iznos kasnije revidiran na 30.
Povezani članci
Island je u nedjelju, 26. septembra, nakratko proslavio izbor parlamenta sa ženskom većinom, prije nego što je ponovno brojanje pokazalo rezultat koji je bio tek malo značajan za rodni paritet u sjevernoatlantskoj ostrvskoj državi.
Početno prebrojavanje glasova dalo je kandidatkinjama 33 mjesta u islandskom parlamentu Althing sa 63 mjesta, na izborima na kojima su centrističke stranke ostvarile najveći dobitak, izvijestila je državna televizija RUV.
Rezultat bi Island učinio prvom zemljom u Evropi koja ima više žena nego muškaraca u parlamentu.
"Imam 85 godina, cijeli sam život čekala da žene budu u većini... Zaista sam bila sretna", rekla je Erdna, stanovnica Rejkjavika AFP-u.
Nekoliko sati kasnije, ponovno brojanje glasova na zapadnom Islandu promijenilo je ishod, ostavljajući kandidatkinje sa 30 mandata, što je broj koji je prethodno postignut na izborima 2016.
Međutim, gotovo 48 posto od ukupnog broja i dalje je najveći postotak poslanica u Evropi, piše Gardijan.
Nacionalna izborna koisija nije objavila rezultate na svojoj veb-stranici i mediji nisu odmah mogli dobiti komentar, javila je agencija Rojters.
"Ženska pobjeda ostaje velika priča ovih izbora", rekao je profesor politike Olafur Hardarson za televiziju RUV nakon ponovnog brojanja.
Islandski glasački sistem podijeljen je u šest regija, a ponovno brojanje glasova na zapadnom Islandu održano je nakon pitanja o broju glasačkih listića.
Greške nisu u potpunosti objašnjene, ali se smatra da su posljedica ljudske greške.
U početku je prividna ženska većina u parlamentu hvaljena kao značajno postignuće.
"U istorijskom i međunarodnom svjetlu, najznačajnija vijest je da su žene sada prvi put u većini u islandskom parlamentu, prve u Europi. To su dobre vijesti", rekao je predsjednik Gudni Johanneson za televiziju RUV prije ponovnog brojanja glasova.
Tri stranke u odlazećoj koalicionoj vladi na čelu s premijerkom Katrinom Jakobsdotir osvojile su ukupno 37 mjesta u subotu, dva više nego na prošlim izborima, a čini se da će i dalje ostati na vlasti.
Ispitivanja javnog mnijenja predviđala su da vladajuća koalicija neće dobiti većinu, ali je porast podrške Naprednoj stranci desnog centra, koja je osvojila pet mandata više nego 2017., doveo do ukupnog broja koalicije na 37 mjesta, prema podacima RUV-a.
Članovi sadašnje vlade, koju čine Pokret lijevo-zelene premijerke Katrin Jakobsdotir, konzervativna Stranka nezavisnosti i Napredna stranka, rekli su prije izbora da će pregovarati o nastavku saradnje ako budu imali većinu.
Predsjednik Gudni Johaneson rekao je kako nijednoj stranci neće dati mandat za sastavljanje nove vlade, već će čekati koalicione razgovore između tri stranke.
Stranka nezavisnosti ostala je najveća u parlamentu sa 16 mandata, nepromijenjena u odnosu na prošle izbore.
Lider stranke i bivši premijer Bjarni Benediktson rekao je da je optimista da bi tri stranke mogle stvoriti koaliciju te da neće zahtijevati da vodi novu vladu, izvijestio je RUV.
Pokret Lijevo-zeleno dobio je osam mjesta, u odnosu na 11 na izborima 2017., iako su dva parlamentarca napustila stranku ubrzo nakon posljednjih izbora.
Klimatske promjene bile su glavna odlika kampanje.
Izuzetno toplo ljeto prema islandskim standardima - s 59 dana temperaturom iznad 20 stepeni Celzijusa (68F) - i smanjenje ledenjaka "pomogli su globalnom zagrijavanju političke agende", ocjenjuje Gardijan.
No čini se da se to nije prešlo u povećanu podršku bilo kojoj od četiri lijevo orijentisane stranke koje su vodile kampanju za smanjenje emisije ugljenika za više nego što se Island obvezao prema Pariskom sporazumu o klimi.
Jedna kandidatkinja čija je pobjeda poništena ponovnim brojenjem bila je studentica prava Lenja Run Karim, 21-godišnja kćerka kurdskih imigranata koja se kandidovala za piratsku stranku protiv establišmenta.
"Ovo je bilo dobrih devet sati", rekla je Karim, koja bi bila najmlađa islandska poslanica u istoriji.
Samo tri zemlje - Ruanda, Kuba i Nikaragva - imaju više žena nego muškaraca u parlamentu, dok Meksiko i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) dijele 50/50, pokazuju podaci Interparlamentarne unije.
U Evropi, Švedska i Finska imaju 47 posto odnosno 46 posto zastupljenosti žena u parlamentu.
Island, sjevernoatlantsko ostrvo s 371.000 stanovnika, 12. je godinu zaredom u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) objavljenom u martu rangiran kao zemlja s najvećom ravnopravnošću polova.
Island omogućava isti roditeljski dopust i muškarcima i ženama, a prvi zakon o jednakim platama za muškarce i žene datira iz 1961. godine.
Bila je to i prva država u svijetu koja je izabrala predsjednicu 1980. godine.
Za razliku od nekih drugih zemalja, Island nema zakonske kvote za zastupljenost žena u parlamentu, iako neke stranke zahtijevaju da minimalni broj kandidata budu žene.
Bonus video:
