ANO na parlamentarnim izborima osvojila manje glasova od opozicionih koalicija

Zeman u bolnici u ključnom trenutku za Babiša

Usljed hitne hospotalizacije predsjednik Češke spriječen da mandat za sastav nove vlade ponudi aktuelnom premijeru, uprkos tome što je njegova partija poražena na izborima

6643 pregleda 0 komentar(a)
Zeman je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, Foto: Beta/AP
Zeman je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, Foto: Beta/AP

Češki predsjednik Miloš Zeman hitno je juče prebačen na jedinicu intenzivne njege u vojnoj bolnici, dan nakon što je stranka njegovog političkog saveznika populističkog premijera Andreja Babiša neočekivano poražena na opštim izborima održanim u petak i subotu. Ovakav razvoj događaja će zakomplikovati napore za formiranje nove češke vlade, ističu mediji.

Zeman i Babiš, kojem je popularnost očigledno pala zbog otkrića u "Pandora papirima", sastali su se juče što su pojedini članovi opozicije protumačili kao znak da će predsjednik pokušati da zadrži premijera na vlasti uprkos izbornom rezultatu. Međutim, ubrzo nakon sastanka, Zeman je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu.

Na konferenciji za novinare o Zemanovoj hospitalizaciji, direktor bolnice Miroslav Zavoral je naveo da je "došlo do komplikacija njegove hronične bolesti", ali nije iznio detalje o bolesti predsjednika niti je kazao da li je on u svjesnom stanju.

"Znamo tačnu dijagnozu, što nam omogućava da ga liječimo", kazao je Zavoral, dodajući da nema odobrenje predsjednika da otkrije detalje njegove dijagoze.

Poznato je da Zeman, inače strastveni pušač, boluje do dijabetesa i neuropatije, a već neko vrijeme je u kolicima.

Iz Zemanovog kabineta ranije je saopšteno da je on bolestan, a prošlog mjeseca je proveo osam dana u bolnici. Tada je saopšteno da nije životno ugrožen već da je dehidrirao i da je iscrpljen.

U Češkoj Republici, predsjednik nakon izbora vodi razgovore sa stranačkim liderima kako bi se dogovorili o funkcionalnoj većini. Mada je uloga predsjednika uglavnom ceremonijalna, on odlučuje kome će povjeriti mandat za sastav nove vlade, piše Rojters.

Babišova centristička partija ANO na parlamentarnim izborima je osvojila manje glasova od opozicionih koalicija i djeluje kao da nema šanse da formira vladu.

Savez "Zajedno" desnog centra i liberalna koalicija Pirati/gradonačelnici zajedno su osvojili 108 od ukupno 200 mjesta u donjem domu parlamenta i saopštili su da namjeravaju da formiraju vladu. Babišova partija je osvojila 72 mjesta što je za šest manje nego na izborima 2017. godine.

Otkrića iz "Pandora papira" odjeknula su prošle nedjelje u češkoj javnosti, a navodi da je Babiš koristio fiktivne kompanije da kupi nekretninu u Francuskoj za 22 miliona dolara očigledno su ga koštala glasova.

Međutim, mada je Babiš priznao da je "Zajedno" osvojila više glasova kao koalicija, on nije nagovijestio da namjerava da ode u opoziciju. "Ukoliko me predsjednik ovlasti, vodiću razgovore za formiranje kabineta", kazao je on nakon izbora.

Zeman je ranije nagovijestio da bi mogao Babišu ponuditi mandat za sastav vlade iako nema parlamentarnu većinu - što je potez za koji su neki analitičari kazali da testira granice ustava.

Predsjednik se, prema pisanju pojedinih medija, vodi logikom da se Babišova politička baza sastoji od jedne partije, dok je opozicija formirana od dva saveza koji se sastoje iz više stranka - što je i sam premijer u više navrata nazvao "prevarom birača".

Prije nego što je hospitalizovan očekivalo se da Zeman ustvrdi da je Babiš i dalje lider najveće partije u zemlji iako je osvojio manje glasova od opozicionih saveza i da mu pruži šansu da formira većinu za novu vladu.

Ukoliko Babiš u tome ne uspije i njegova vlada ne dobije povjerenje u parlamentu, Zeman bi ponovo mogao od njega tražiti da formira novu vladu.

To se, kako ističe agencija AP, dešavalo u prošlosti. Češka se suočila sa periodom političke nestabilnosti od oktobra 2017. do jula naredne godine, kada je Babišovom drugom sastavu kabineta konačno izglasano povjerenje.

"Ne bi bilo iznenađenje da se izborni poraz ne pretvori u realnost za Babiša narednih mjeseci", kazao je za AP analitičar Petr Just sa Metropoliten univerziteta u Pragu.

Međutim, za razliku od 2017. godine, kada su Babišovu manjinsku vladu podržali komunisti i socijaldemokrate koji ovog puta nijesu ušli u parlament, novi izbori su dali jasnog pobjednika, a Petr Fiala lider koalicije "Zajedno" i kandidat za premijera je pozvao Zemana da prihvati rezultat.

"Opozicija je ostvarila jasnu pobjedu u donjem domu", kazao je Fiala. "Ustav jasno kaže da je vladi potrebna podrška većine. Vidjećemo kakve će korake preduzeti predsjednik Zeman, ali je od suštinske važnosti da to ne može da ignoriše".

Ukoliko Zeman ne bude mogao da obavlja dužnost usljed bolesti, ili drugih razloga, premijer i predsjednici oba doma parlamenta će preuzeti njegova predsjednička ovlašćenja. U tom slučaju novi predsjednik donjeg doma bi trebalo da predloži mandatara za sastav vlade. Parlament bi trebalo da zasjeda u roku od 30 dana od održavanja izbora, izabere predsjednika i druge zvaničnike.

Komunisti prvi put poslije rata izbačeni iz parlamenta

Češki birači su izbacili komuniste iz parlamenta prvi put poslije Drugog svjetskog rata, i uskratili cenzus partiji koja je upravljala ovom centralnom evropskom zemljom od 1948. do Plišane revolucije 1989.

Komunisti su u Češkoj zatvarali desetine hiljada ljudi u radne logore tokom 1950-ih i brutalno se obračunavali sa disidentima, ali su i nakon revolucije ostali u parlamentu.

Prošle nedjelje Komunistička partija je osvojila 3,62 odsto glasova, što je manje od pet procenata neophodnih za ulazak u parlament.

"Drago mi je, baš mi je drago", kazao je za Rojters 69-godišnji Jiri Grutorad, bivši disident koji bio u zatvoru od 1981. do 1985. "Ipak je ovo dosta kasno", dodao je on. "To je jedna od posljednjih komunističkih partija na svijetu pored kineske i kubanske koje su zadržale ime. Drugi su makar promijenili ime i počeli da se ponašaju drugačije".

Posije 1989. godine komunisti u Češkoj su pokušali da privuku starije građane i pripadnike radničke klase, ali nikada nijesu uspjeli da osvoje mlađe birače, kao ni da se otresu partijske istorije totalitarnih vladara koji su gušili slobodu.

"Veoma sam razočaran jer je ovo veliki neuspjeh", kazao je lider Komunističke partije Vojteh Filip, koji je podnio ostavku.

Komunisti su donekle povratli uticaj 2018. kada se Babiš, bivši član Komunističke partije, oslonio na njih da podrže njegovu manjinsku vladu sa socijaldemokratama.

To je bilo najviše što su se približili vlasti od 1989.

"Oduševljena sam što je ova era sada završena - ne samo zbog nas koji smo i dalje živi, već i zbog onih koji su preminuli i koje je režim progonio", kazala je 74-godišnja Hana Palcova, koja je zbog straha od tajne policije napustila zemlju.