bizarna nota

Kako se spore poslanici u Bundestagu: "Učiteljice, neću da sjedim pored nje(ga)"

Zbog komplikovanog izbornog sistema, njemački parlament raste i raste, te je, poslije kineskog Narodnog kongresa, najveća skupština svijeta

10456 pregleda 0 komentar(a)
Bundestag, Foto: Shutterstock
Bundestag, Foto: Shutterstock

"Učiteljice, neću da sjedim pored nje(ga)!" Takvih vapaja se svi sjećamo iz osnovne škole.

No kada se o rasporedu sjedjenja ne spore klinci nego poslanici Bundestaga, onda sve ima bizarnu notu.

Đak pored kojeg niko neće zove se Alternativa za Njemačku (AfD), desničarska stranka oko koje su ostale partije godinama grade neku vrstu sanitarnog kordona, isključujući svaku mogućnost saradnje sa njima.

Radikalnoj struji u AfD to je potaman, još jašu na priči da su jedina antisistemska partija, a da su svi drugi deo establišmenta.

Nakon izbora krajem septembra u novom sazivu Bundestaga biće 735 poslanika, što je rekord.

Zbog komplikovanog izbornog sistema, njemački parlament raste i raste, te je, poslije kineskog Narodnog kongresa, najveća skupština svijeta.

Koliko je poznato, u Kini se niko ne buni zbog rasporeda sjedjenja već se svi složno okupe jednom u pet godina da podrže mudro rukovodstvo u Pekingu.

U Njemačkoj pak Liberali više ne žele da sjede pored poslanika AfD.

To mjesto im je dopalo jer su poslanički klubovi u Bundestagu podijeljeni otprilike prema partijskom kontinuumu.

Na lijevom krilu je Ljevica, pa redom idu Socijaldemokrate, Zeleni, Demohrišćani, Liberali i AfD.

Dobacuju, a to nije lijepo

"To nije bilo lijepo iskustvo", jada se poslanik Liberala Frank Zita kada priča o sjedjenju pored glasnih kolega iz AfD.

Kaže, kad god se u parlamentu govori o izbjeglicama ili vakcinaciji, kolege zdesna dižu dževu, dobacuju užasne stvari. Ali, nije to jedini razlog što bi Liberali htjeli ka sredini.

"Vjerujemo da raspored sjedjenja pokriva klasičnu šemu lijevo-desno, dakle od više socijalističkih partija do veoma, veoma konzervativnih. Mi se svrstavamo u partiju centra, liberalnu, dakle prije u sredini parlamenta", kaže Zita.

U prevodu, Liberali bi da se mijenjaju sa Demohrišćanima, to jest da njih gurnu udesno. Tako bi se usred plenarne sale praktično spojili poslanički klubovi žutih Liberala, Zelenih i crvenih Socijaldemokrata – tri partije koje pregovaraju o idućoj vladajućoj koaliciji, od milošte prozvane semaforom, zbog stranačkih boja.

Naravno da se to ne dopada Demohrišćanima koji su doživjeli istorijski fijasko na izborima, slijedi im lom u stranci, pa doživljavaju kao poniženje to što bi Liberali još da im uzmu stolice.

"Mislim da promjena rasporeda sjedjenja nije neophodna", kaže poslanik Demohrišćana Patrik Šnajder.

"Nije u redu da semafor koalicija zauzme prominentna mjesta usred plenuma, a opoziciju gurne u ćošak. Zato odlučno odbijamo namjere Liberala."

Nezgodno mjesto na desnici

Kada se novi saziv Bundestaga kroz dvije sedmice (26. oktobar) prvi put okupi pod kupolom zgrade Rajhstaga, sjedjeće se onako kako se sjedjelo do sada.

Međutim, ako se Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali dogovore o narednoj koaliciji, vrlo je moguće da će uvažiti predlog ovih potonjih da se promijeni raspored.

Za to je potrebna prosta većina glasova u Savjetu starješina (koji čine predsjednik i potpredsjednici parlamenta, te još poslanika po snazi svake stranke), ili u plenumu.

"I Socijaldemokrate imaju interes da gurnu Demohrišćane ka desnom krilu. Jer blizina AfD zna da bude toksična", kaže politikolog Albreht fon Luke.

"AfD je stranka koja dovodi one koji sjede pored u iskušenje da se snažno suoče sa njima. A to bi bio pravi problem za Demohrišćane, koji polažu na distancu od AfD."

Preporučujemo za Vas